Filmski festival "Slobodna zona" počeo je večeras u Dvorani Kulturnog centra Beograda, a otvorila ga je istaknuta hrvatska književnica Dubravka Ugrešić.
Publiku u prepunoj sali pozdravila je direktorka Kulturnog centra Mia David, ističući zadovoljstvo što je ova značajna manifestacija krenula odavde, a sada se širi i na druge prostore.
Selektorka Branka Pavlović je najavila da će do 7. novembra u Dvorani Kulturnog centra i Domu omladine biti prikazano 35 angažovanih dokumentarnih i igranih filmova iz celog sveta, dodajući da je ove godine u fokusu hrvatska kinematografija.
Direktor i selektor Rajko Petrović je izrazio nadu da će "Slobodna zona" i ovoga puta biti mesto na kojem se uživa u dobrom filmu, ali i mesto razgovora autora, gostiju i publike.
On je kazao da je organizacija festivala bila najteža do sada, zbog restriktivnog budžeta. Ipak, uveden je novi program - Noćni razgovori, povodom tema iz odabranih filmova, koji pokreću neka od najbitnijih društvenih pitanja za našu zemlju, region i svet.
Druga novina je uvođenje gosta-selektora, rekao je Petrović i naglasio da je za "Slobodnu zonu" velika čast što je poziv prihvatila Dubravka Ugrešić.
Pozdravljena srdačnim aplauzom, ona je kazala da joj je to prvi angažman te vrste i da joj je drago što Slobodna zona neguje filmove kakve i sama voli.
"Uvek sam smatrala nepravednom segregaciju dokumentaraca. Dokumentarni film je u ovom trenutku najmanje korumpirani medij", izjavila je ona i zaradila nove aplauze detaljnom i duhovitom kritikom medija u jugo-zoni koji su, prema njenoj oceni, sve dalje od istine, a sve više zaliveni mentalnim žutilom.
Iz programa festivala istakla je filmove "Nana" Valeri Masadijan, "Hana Arent" Margarete fon Trota, "Gde idemo sada" Nadin Labaki, "Deca Sarajeva" Aide Begić i drugih žena-reditelja jer, kako je rekla, žene menjaju percepciju sveta.
Ističući da su žene na ju-prostoru pre 20-ak godina bile te koje su pokušale da spreče ratni sukob, ona je podsetila na "Žene u crnom" i slične antiratne akcije.
Ugrešićeva je rekla da su glavne teme filmova na festivalu socijalne migracije, problemi emigranata, međuetnički sukobi.
Ipak, kada je u pitanju film, važno je i zadovoljstvo, rekla je ona i podelila sa publikom sećanja iz detinjstva na prve susrete sa magijom pokretnih slika, kada je postala zaljubljenik u film.
"Zato pređimo sa reči na slike u zoni slobode", poručila je na kraju Ugrešićeva.
Kao prvi na programu prikazan je hrabar i duhovit film libanske rediteljke Nadin Labaki "Gde idemo sada?", o nastojanjima žena u etnički mešovitoj sredini da oduvrate muževe od rata, na svaki mogući način.
U Domu omladine večeras se prikazuje film "Pank sindorm" u režiji Juke Karkainena, koprodukcija Finske, Švedske i Norveške.
(Tanjug, foto Dragan Stanković)
Publiku u prepunoj sali pozdravila je direktorka Kulturnog centra Mia David, ističući zadovoljstvo što je ova značajna manifestacija krenula odavde, a sada se širi i na druge prostore.
Selektorka Branka Pavlović je najavila da će do 7. novembra u Dvorani Kulturnog centra i Domu omladine biti prikazano 35 angažovanih dokumentarnih i igranih filmova iz celog sveta, dodajući da je ove godine u fokusu hrvatska kinematografija.
Direktor i selektor Rajko Petrović je izrazio nadu da će "Slobodna zona" i ovoga puta biti mesto na kojem se uživa u dobrom filmu, ali i mesto razgovora autora, gostiju i publike.
On je kazao da je organizacija festivala bila najteža do sada, zbog restriktivnog budžeta. Ipak, uveden je novi program - Noćni razgovori, povodom tema iz odabranih filmova, koji pokreću neka od najbitnijih društvenih pitanja za našu zemlju, region i svet.
Druga novina je uvođenje gosta-selektora, rekao je Petrović i naglasio da je za "Slobodnu zonu" velika čast što je poziv prihvatila Dubravka Ugrešić.
Pozdravljena srdačnim aplauzom, ona je kazala da joj je to prvi angažman te vrste i da joj je drago što Slobodna zona neguje filmove kakve i sama voli.
"Uvek sam smatrala nepravednom segregaciju dokumentaraca. Dokumentarni film je u ovom trenutku najmanje korumpirani medij", izjavila je ona i zaradila nove aplauze detaljnom i duhovitom kritikom medija u jugo-zoni koji su, prema njenoj oceni, sve dalje od istine, a sve više zaliveni mentalnim žutilom.
Iz programa festivala istakla je filmove "Nana" Valeri Masadijan, "Hana Arent" Margarete fon Trota, "Gde idemo sada" Nadin Labaki, "Deca Sarajeva" Aide Begić i drugih žena-reditelja jer, kako je rekla, žene menjaju percepciju sveta.
Ističući da su žene na ju-prostoru pre 20-ak godina bile te koje su pokušale da spreče ratni sukob, ona je podsetila na "Žene u crnom" i slične antiratne akcije.
Ugrešićeva je rekla da su glavne teme filmova na festivalu socijalne migracije, problemi emigranata, međuetnički sukobi.
Ipak, kada je u pitanju film, važno je i zadovoljstvo, rekla je ona i podelila sa publikom sećanja iz detinjstva na prve susrete sa magijom pokretnih slika, kada je postala zaljubljenik u film.
"Zato pređimo sa reči na slike u zoni slobode", poručila je na kraju Ugrešićeva.
Kao prvi na programu prikazan je hrabar i duhovit film libanske rediteljke Nadin Labaki "Gde idemo sada?", o nastojanjima žena u etnički mešovitoj sredini da oduvrate muževe od rata, na svaki mogući način.
U Domu omladine večeras se prikazuje film "Pank sindorm" u režiji Juke Karkainena, koprodukcija Finske, Švedske i Norveške.
(Tanjug, foto Dragan Stanković)
Pridruži se MONDO zajednici.