
Filmski centar Srbije objaviće 5. jula rezultate ovogodišnjeg konkursa za sufinansiranje pet domaćih igranih filmova, najavio je direktor FCS-a Djordje Milićević.
Komisija razmatra 42 od 46 pristiglih prijava (četiri projekta nisu ispunila formalne uslove), a budžet kojim se raspolaže je oko 1.250.000 evra.
Predsednik komisije je Biljana Maksić, a članovi Zdravko Šotra, Nikola Pejaković, Andrija Zafranović i Boban Skerlić.
Slede konkursi za kratki, dokumentarni i animirani film, kao i za produkciju nacionalih manjina.
Milićević je istakao da je FCS imao uspešan nastup prošlog meseca na festivalu u Kanu.
"Predstavili smo srpsku kinematografiju ne samo umetnički, jer su naši autori poznati u svetu, već i kao prostor otvoren za filmski biznis", rekao je on.
Imali smo ozbiljne kontakte sa producentima iz Velike Britanije, SAD, Holandije i drugih zemalja. Strani producenti su zainteresovani da snimaju ovde, na osnovu naše duge filmske tradicije, dobro obučenog a jeftinog kadra i lepote raznovrsnih lokacija, ali svi pitaju za poreske olakšice, ispričao je Milićević.
"Nadležni za fiskalnu politiku treba da shvate da poreske olakšice u ovoj oblasti ne bi bile poklon kinematografiji već dobra investicija u razvoj filmskog biznisa i domaće privrede uopšte", naglasio je on.
Kao pozitivan primer naveo je Rumuniju u koju je prošle godine na osnovu filmskih koprodukcija ušlo 150 miliona evra.
U rumunskoj "Kodak" laboratoriji lane je razvijeno više od dva miliona metara filmske trake, a u Beogradu svega 15.000 metara, dodao je on.
(Tanjug)
Komisija razmatra 42 od 46 pristiglih prijava (četiri projekta nisu ispunila formalne uslove), a budžet kojim se raspolaže je oko 1.250.000 evra.
Predsednik komisije je Biljana Maksić, a članovi Zdravko Šotra, Nikola Pejaković, Andrija Zafranović i Boban Skerlić.
Slede konkursi za kratki, dokumentarni i animirani film, kao i za produkciju nacionalih manjina.
Milićević je istakao da je FCS imao uspešan nastup prošlog meseca na festivalu u Kanu.
"Predstavili smo srpsku kinematografiju ne samo umetnički, jer su naši autori poznati u svetu, već i kao prostor otvoren za filmski biznis", rekao je on.
Imali smo ozbiljne kontakte sa producentima iz Velike Britanije, SAD, Holandije i drugih zemalja. Strani producenti su zainteresovani da snimaju ovde, na osnovu naše duge filmske tradicije, dobro obučenog a jeftinog kadra i lepote raznovrsnih lokacija, ali svi pitaju za poreske olakšice, ispričao je Milićević.
"Nadležni za fiskalnu politiku treba da shvate da poreske olakšice u ovoj oblasti ne bi bile poklon kinematografiji već dobra investicija u razvoj filmskog biznisa i domaće privrede uopšte", naglasio je on.
Kao pozitivan primer naveo je Rumuniju u koju je prošle godine na osnovu filmskih koprodukcija ušlo 150 miliona evra.
U rumunskoj "Kodak" laboratoriji lane je razvijeno više od dva miliona metara filmske trake, a u Beogradu svega 15.000 metara, dodao je on.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.