• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Georgije, aždaha i MONDO u rovovima!

Novinar MONDA Dado Popović posetio je snimanje najskupljeg srpskog filma svih vremena u blizini Prijedora, i popričao sa ekipom filma "Sveti Georgije ubiva aždahu".

Kada su se, napokon, smirili svi ratovi na Balkanu, mladići iz okoline Banjaluke i Prijedora ponovo su uzeli puške u ruke, ali ne one "moderne" već iste iz kojih su njihovi dedovi pucali na Nemce u Prvom svetskom ratu. Ne radi se o sukobu, već o statiranju u filmu "Sveti Georgije ubiva aždahu", koji se snima u selu Omarska na kopovima rudnika Mital u blizini Prijedora.

"Priču o Cerskoj bitci čuo sam od dede, Cvetka. Bogalji su mobilisani iz mačvanskih sela i poslati u prve borbene redove, medju njima i njegovog sakatog brata. Od njega sam saznao da ratovi dolaze i odlaze, putuju Srbijom uzduž i popreko, smenjuju se kao godišnja doba. Samo kod nas možete doživeti rat kao peto godišnje doba" kaže scenarista filma Dušan Kovačević.

Prema istorijskim podacima (kojih nema u udžbenicima), selo je bilo 1914. godine podeljeno izmedju potencijalnih regruta, i boraca iz prethodnih ratova sa telesnim manama. Kada je počeo Prvi svetski rat i zdravi muškarci bili regrutovani, invalidi su se sprijateljili sa preostalim ženama. Glasine su stizale do njihovih muževa, i da bi sprečila pobunu, srpska Vlada odlučuje da pošalje invalide na front.

Ova neobična priča veliki je ratni "ram" za filmski ljubavni trougao izmedju mladog ratnog invalida, lokalnog policajca i njegove žene, koji se okončava kao u grčkoj tragediji.

"Film nosi antiratnu poruku, jer govori o tri grupe koje ostaju posle sukoba: invalidima, tužbalicama i lopovima. Neću se zadovoljiti mišljenjem publike da je "samo dobar", jer ideja za snimanje traje čitavu deceniju, i konačno je realizujemo" dodaje Kovačević.

Reditelj Srdjan Dragojević kaže da je snimanje ovog filma ostvarenje njegovog sna.

"Konačno smo blizu pretvaranja ovog divnog, strašnog i važnog dramskog teksta u film. Osećam se nedopustivo sentimentalno i patetično! Pre skoro deset godina, gnev aktuelne vlasti prema "Ranama" i bombardovanje sprečili su nas u snimanju. Razne okolnosti urotile su se protiv projekta i 2001. godine. Konačno, dva čoveka iz Vlade Srbije i Vlade Republike Srpske su odlučili da ne postupe po maksimi "bolje da umrem, nego da mi se nesto desi", i evo nas usred Cerske bitke", kaže sa oduševljenjem Dragojević.

Ni glumac Lazar Ristovski, takodje i koproducent, ne krije radost.

"Tumačim ulogu Djordja, pomalo atipične osobe za to vreme. Spreman je na žrtvovanje, i oprašta supruzi i njenom ljubavniku. Želim da bude neobičan, poseban i do sada nevidjen" kaže on.

I zaista, u sred smo Cerske bitke, u blatu do kolena, ali podignute glave koračamo po stazama istorije, na sve strane razneseno kamenje i porušeni krovovi od eksplozija...

"Čitava ekipa bila je oduševljena setom u Srbiji, ali kada smo videli ovaj u RS, ostali smo bez reči. Scena je ogromna i zbog celokupnog ambijenata stičem utisak da smo u nekom drugom vremnu, da smo u pravom boju. U čoveku jednostavno nešto proradi", kaže glumac Goran Jeftić koji tumači lik Daneta, najmladjeg učesnika bitke na Ceru.

"Snimanje bitke završava se 28. oktobra, a zatim se ekipa seli u Banjaluku, gde će biti snimljena scena atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda. Nakon toga sledi snimanje u Bugarskoj, i to je to" rekao je koproducent i direktor "Oskar filma" Vladimir Ljevar.

Vlada Srbije za potrebe filma izdvojila milion i po evra, Vlada RS 750.000 evra, a Evrpski filmski fond 380.000 evra.

Ekipa se nada da će film učestvovati na festivalu u Kanu, što znači da bi trebalo da se u bioskopima pojavi već u martu 2008. godine.

U Cerskoj bici srpske snage izgubile su više od 16.000 vojnika, dok su austrougarski gubici iznosili oko 25.000 poginulih.

(Dado Popović, MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

SERIJE