Filmsko ostvarenje Predraga Antonijevića "Dara iz Jasenovca", zbog kod su zaratili Srbi i Hrvati na Internetu, više nije u trci za prestižnu filmsku nagradu Oskar, budući da se nije našao među prvih 15 kandidata u kategoriji za najbolji međunarodni film.
Scenaristkinja filma Nataša Drakulić rekla je da je pre svega srećna što je sa "Darom iz Jasenovca" uspela da oda priznanje svim nevinim žrtvama koje su stradale u logoru, a zatim otkrila da je zbog filma i sama dobijala jezive pretnje koje je prijavila policiji.
"Kada su krenule 5. februara u američkim gradovima premijere, najdragocenije mi je što su svi koji su ga gledali, film doživeli jako emotivno. Javljali su mi se Amerikanci koji nisu znali za zločine NDH tokom Drugog svetskog rata i počeli su da istražuju i da uče. To je misija ovog filma da se vidi i da se sazna za sve naše žrtve", ispričala je Drakulićka.
Ističe da joj je ovo bilo najteže snimanje koje je imala do sada i jako potresno za sve koji su radili na filmu.
"Najvažnije je da ovaj film vidi što više ljudi na svetu, da sazna da su ustaše jedine imale logore za decu i kroz šta su ta deca prolazila. Ovaj film posvećen je svim žrtvama Jasenovca", dodaje ona.
Drakulićka kaže da je nije mnogo dotaklo što film nije ušao u najuži izbor za Oskara, kao i da to nije ni očekivala. Dodaje da je svesna da politika stoji iza svega uključujući i filmsku industriju. Imala je i velikih problema zbog filma, a kako kaže stizale su joj otvorene preteće poruke iz Hrvatske.
"Dobijala sam pretnje sa raznih hrvatskih društvenih mreža o klanju, dranju, silovanju i paljenju kuća. Sve sam prijavila u policiji, istakla je Drakulićka za Kurir televiziju.
Srpski film "Dara iz Jasenovca", autora Predraga Antonijevića i scenariste Nataše Drakulić, kroz sudbinu srpske devojčice Dare prati stradanje Srba, Jevreja i Roma u zloglasnom logoru Jasenovac.
Filmsko ostvarenje Predraga Antonijevića "Dara iz Jasenovca", suočilo se sa brojnim turbulencijama i kritikama koje su osvanule u pojednim američkim magazinima, čak i pre njegovog prikazivanja.
Film je u Americi prvi put prikazan 5. februara, a američki sajtovi su uveliko pre toga davali negativne kritike o filmu koji još tada nisu ni pogledali. Kritika autora Džeja Vajsberga objavljena u uticajnom "Varajetiju", uzburkala je ovdašnju javnost i izazvala brojna reagovanja, dok su neki mediji izvestili da su zbog srpskog kandidata za nagradu "Oskar", Srbi i Hrvati zaratili na društvenim mrežama.
U magazinu "Varajeti", film o logoru Jasenovac ocenjen je kao "nacionalistička propaganda", koja je "snimljena sa upitnim namerama".
Nezadovoljni tekstom, određeni broj korisnika društvenih mreža započeo je kampanju kojom se pozivaju Srbi da daju visoke ocene drami "Dara iz Jasenovca" na filmskoj platformi IMDb.
Na istoj stranici mogli su se pronaći i oni koji su film Predraga Antonijevića ocenjivali samo jedinicama, što su mnogi videli kao odgovor Hrvata, koji "namerno obaraju rejting filma".
Nakon premijernog prikazivanjau Americi, usledila je još jedna negativna kritika koji ni malo blagonaklono ne gleda na srpski film, a objavljena je u "LA Times-u", koju je napisao Robert Abel.
"To je još jedan žalostan znak da je za neke ljude put do nagrade i uglednosti - i naizgled, efikasne poruke protiv komšija ide preko holokausta", piše "LA Times".
U tekstu dalje stoji i to da je Jasenovac bio samo logor za Jevereje kao i da je "naročito uznemirujuća Antonijevićeva upotreba elemenata fantazije za svaku smrt".
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.