- Film Lordana Zafranovića 'Zlatni rez 42 – Deca Kozare' još nije prikazan, ali je u Hrvatskoj već izazvao polemike i optužbe da je kontroverzan.
- Najviše reakcija izazvao je promotivni plakat, jer deo kritičara tvrdi da je korišćena pogrešna fotografija hrvatske porodice iz El Šata, a ne dece sa Kozare.
- Premijera je zakazana za 2. oktobar u Beogradu, kada će film otvoriti FEST i baviti se stradanjem civila i dece tokom ofanzive na Kozari 1942.
Kritičari ga nazivaju kontroverznim, a Lordanu Zafranoviću se zamera da odgovornost ustaškog režima širi na hrvatsko društvo i državu, da koristi istorijske falsifikate u filmovima, a da je i plakat za najnoviji film falsifikat.
Film će 2. oktobra otvoriti 53. Međunarodni filmski festival FEST u Beogradu, a bavi se stradanjem dece i civila tokom ofanzive na Kozari 1942. godine, kao i zločinima ustaškog režima nad civilnim stanovništvom.
Fotografija plakata izazvala najviše reakcija
Najviše reakcija izazvala je fotografija korišćena na promotivnom plakatu. Kritičari filma iz Hrvatske tvrde da na njoj nisu prikazana deca sa Kozare, već hrvatska porodica Ivičević iz Drvenika, fotografisana 1944. godine u izbegličkom kampu El Šat u Egiptu.
Fotografija je ranije objavljena u monografiji "Makarski primorci u zbjegu, 1943–1946" autora Velimira Urlića, koju je 2003. godine objavio Gradski muzej Makarska. Na filmskom plakatu fotografija je grafički obrađena i prikazana uz bodljikavu žicu, tvrde oni, prenosi Večernji.hr.
Zbog toga deo hrvatskih istoričara i javnosti postavlja pitanje da li je fotografija odgovarajuće korišćena u kontekstu filma koji govori o stradanju kozaračke dece.
Istoričarka Vlatka Vukelić kritikovala je način na koji se, prema njenom mišljenju, u javnom prostoru koriste fotografije i priče o dečjim žrtvama.
Ona tako piše pred premijeru filma, koji zapravo još nije ni videla, a navodi da javni delatnici, pa tako i Zafranović, "koriste dečje žrtve za prikupljanje političkih ili umetničkih bodova, dolazi do banalizacije patnje".
"Ako se dečje žrtve predstavljaju isključivo kao dokaz genocidnosti 'drugoga naroda' ili 'drugog tabora', sećanje postaje oružje u permanentnom ratu narativa. Time se stvara selektivni moral: 'naši' su uvek branitelji i žrtve, 'njihovi' su uvek zločinci", piše Vukelićeva.
Ona ide i dalje i "otkriva" kako se u filmu može prepoznati huškački ton: "Korišćenje reči koje protivnika prikazuju kao neljude ili čudovišta, 'zveri', 'ustaše', 'genetski skloni zločinu', 'oni nisu ljudi', ali i sugerisanje da 'oni' razumiju samo silu ili da je nasilje prema njima opravdano".
Traže progon za glumce
Kako se bliži beogradska premijera sve je više pritisaka i na hrvatske glumce u Zafranovićevom filmu. Oni zasad ne žele javno da govore o tome, da ne bi pogoršali situaciju i život i angažmane u Hrvatskoj, ali neće doći u Beograd na premijeru. A na društvenim mrežama se prozivaju Leon Lučev i Rene Bitorajac da glume u "novom filmu zloglasnog dehumanizatora hrvatske istorije".
Sa druge strane, Zafranovićev film treba posmatrati i u kontekstu njegovog višedecenijskog bavljenja Drugim svetskim ratom, ustaškim zločinima i Jasenovcem. Režiser je i ranije govorio o potrebi suočavanja sa zločinima počinjenim tokom perioda NDH.
Zafranović je poznat po filmovima u kojima se bavio ratom, fašizmom i raspadom Jugoslavije, a "Zlatni rez 42 – Deca Kozare" projekat je na kojem je radio godinama. Scenario je zasnovan na priči koju je još tokom 1980-ih razvijao sa scenaristom Arsenom Diklićem.
Polemike i pre same premijere
Rasprava oko filma nije ograničena samo na istorijski kontekst i promotivni plakat. U Hrvatskoj se već vode polemike o tome da li Zafranović u svom radu odgovornost za zločine ustaškog režima prikazuje isključivo kao odgovornost tadašnjeg režima ili je širi na hrvatsko društvo u celini.
Kritičari njegovog pristupa tvrde da njegovi filmovi i javni nastupi ponekad prelaze granicu između suočavanja sa istorijskim zločinima i političke interpretacije prošlosti. Njegove pristalice, sa druge strane, ističu da je suočavanje sa zločinima NDH legitimna tema umetnosti i da prikazivanje istorijskih zločina ne znači automatski pripisivanje kolektivne krivice savremenim generacijama.
Sam Zafranović je u ranijim intervjuima govorio da njegov cilj nije samo rekonstrukcija istorijskog događaja, već i promišljanje načina na koji se društva odnose prema zlu i nasilju u savremenom vremenu.
Zbog toga će stvarni sadržaj i poruke filma biti moguće potpunije proceniti tek nakon njegove premijere i javnog prikazivanja. Do tada, deo kritika odnosi se na promotivni materijal i ranije izjave reditelja, a ne na sam film koji publika još nije imala priliku da vidi.
Premijera u Beogradu zakazana je za 2. oktobar, kada će "Zlatni rez 42 – Deca Kozare" otvoriti ovogodišnji FEST, koji se održava od 2. do 11. oktobra.
Stradanje dece sa Kozare predstavlja jednu od najtežih epizoda ratnih dešavanja na području tadašnje Jugoslavije. Mnoga deca su umrla od bolesti, gladi i iscrpljenosti, dok su hiljade dece spasene i zbrinute kroz akcije u kojima su učestvovali različiti pojedinci i organizacije, među njima i Diana Budisavljević.
U Hrvatskoj dugo nepoželjan
Zafranović je već dugo u Hrvatskoj nepoželjan, nema uslove za rad, a dugo je radio na projektu koji se prvo zvao "Deca Kozare". Njegove agresivne kritičare naravno ne uzbuđuje novi film, već podsećanje na strašne ustaške zločine.
Tragedija dece sa Kozare prikazuje svu krvavu brutalnost ustaša, a revizionisti se godinama trude da falsifikuju istoriju i napišu novu. Ustaške logore u kojima su deca umirala od gladi prikazuju kao sanatorijume i lečilišta, a neki idu i tako daleko da antifašiste okrivljuju za smrt brojne dece sa Kozare.
Zafranović je već dugo u Hrvatskoj nepoželjan, nema uslove za rad, a dugo je radio na projektu koji se prvo zvao "Deca Kozare". Njegove agresivne kritičare naravno ne uzbuđuje novi film, već podsećanje na strašne ustaške zločine.
Tragedija dece sa Kozare prikazuje svu krvavu brutalnost ustaša, a revizionisti se godinama trude da falsifikuju istoriju i napišu novu. Ustaške logore u kojima su deca umirala od gladi prikazuju kao sanatorijume i lečilišta, a neki idu i tako daleko da antifašiste okrivljuju za smrt brojne dece sa Kozare.
Jasenovac i drugi surovi logori, gori i od nacističkih, pokušavaju da prikažu kao "banje", mesta ugodnog života.
Godinama se pripremao
Zato je Zafranović sa svojim filmovima trn u oku nacionalista i negatora ustaških monstruoznih zločina.
"O meni se ćuti već trideset i nešto godina, ja ne postojim u Hrvatskoj", rekao je slavni filmski režiser.
Tekst "Deca Kozare" napisao je Arsen Diklić daleke 1986. godine, Zafranović ga je adaptirao i uveo nove scene, kako bi što vernije dočarao događaje iz leta 1942. godine.
"Dugo sam pripremao ovaj film i pravim ga da se ne zaboravi. Ovo je film o zlu, kojim želim da zaustavim svako dalje zlo. Film je umetnički krik da se zlo nikada više ne ponovi", rekao je ranije, tokom priprema za snimanje, Lordan Zafranović.
Međunarodni filmski festival FEST biće održan od 2. do 11. oktobra u Beogradu, uz učešće više od 100 filmova iz preko 50 nacionalnih kinematografija, najavili su organizatori.
Bonus video:
(b92 / MONDO)
Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!