Izložba o Đorđu Stanojeviću biće otvorena 12. januara u Istorijskom muzeju Srbije, i trajaće do jeseni ove godine.
Na otvaranju izložbe prisutnima ce se obratiti ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljevic, dr Dušica Bojic direktorka Istorijskog muzeja Srbije i Štefica Radmanovic autorka izložbe.
Izložbu realizuje Istorijski muzej Srbije pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, a uz podršku JP Elektroprivreda Srbije.
Izložba "Ðorde Stanojevic – covek koji je osvetlio Srbiju" je savremeni multimedijalni muzejski projekat podstaknut ovogodišnjim obeležavanjem 160. godišnjice rodenja slavnog naucnika.
"Premijernim prikazivanjem najveceg dela zaostavštine poznatog fizicara, astronoma i rektora Univerziteta u Beogradu koja se nalazi u Istorijskom muzeju Srbije želimo da podsetimo javnost na život i brojne zasluge coveka koji je svoj život i rad posvetio popularizaciji nauke i stavljanju njenih dostignuca u korist i na dobrobit srpskog naroda," navode organizatori.
Ðorde Stanojevic je pionir elektrifikacije i industrijalizacije Srbije, veliki dobrotvor i zadužbinar, autor prvih naucnih radova iz astrofizike i autor najstarije sacuvane fotografije u boji kod Srba – "Cigance sa violinom".
Zahvaljujuci njegovom zalaganju, Beograd je 1893. dobio termoelektranu, samo 12 godina posle izgradnje prve u svetu. Tako je postao jedna od prvih prestonica koje su imale elektricne tramvaje i osvetljenje. Takode je zaslužan i za izgradnju prvih hidroelektrana koje su koristile Teslin polifazni sistem na Ðetinji, Vucjanki, Nišavi i drugim rekama, od kojih su mnoge u upotrebi i danas.
Postavka obuhvata muzealije prikupljane tokom više decenija i okupljene u posebnom muzejskom fondu: licne predmete Ðorda Stanojevica, arhivsku gradu, njegove fotografije ljudi, predela, gradova i gradevina, kao i pozitive i negative Sunca uradene na staklu.
Kroz rekonstrukciju radnog kabineta profesora Stanojevica, publika ce moci da doživi ambijent i oseti atmosferu u kojoj je stvarao, da sazna o njegovom prijateljstvu i saradnji sa Nikolom Teslom, kao i da se upozna sa prepiskom izmedu kraljice Natalije Obrenovic i njegove supruge Stane Bogicevic, nekadašnje dvorske dame.
Posebnu atraktivnost i doživljaj postavke daju specijalno kreirane projekcije, svetlosne i volumetrijske instalacije autora Borjana Pobrica, koje na savremen nacin docaravaju znacaj Stanojevicevog rada za dinamican privredni rast i emancipaciju srpskog društva krajem 19. i pocetkom 20. veka.
Izložbu su svojim materijalima pomogle mnogobrojne institucije: Muzej Nikole Tesle, Narodna biblioteka Srbije, Istorijski arhiv u Negotinu, Muzej grada Beograda i drugi.
Izložba je otvorena do kraja septembra 2018, a tokom njenog trajanja bice organizovan kviz, koji ce pobednicima doneti nagradu u vidu licnog fotografskog portreta uradenog na staklenoj ploci u tehnici mokrog kolodijumskog procesa.
Strucno vodenje kroz postavku za individualne posetioce svake srede od 17 casova. Grupne posete je neophodno zakazati na telefon 3287-242.