• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Program Bitefa - umetnost koja pokreće!

Izvor Tanjug

Sve o programu 52. izdanja Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala!

Program 52. Bitef festivala, koji ce biti održan od 13. do 22. septembra, umetnicki i politicki je provokativan, pošto izabrane predstave obraduju teme savremene Evrope i sveta, koji se krece u veoma lošem pravcu, kaže umetnicki direktor Ivan Medenica.

Fenomeni, koje u tamatskoj liniji pokrecu predstave u glavnom programu, jesu rast esktremne desnice, autoritarni poreci, ksenofobija, a sve to, kako skrece pažnju Medenica, pokazuje da svet zaista više nije dobro mesto.

"Mi ne želimo da budemo katastroficni, ali umetnost, kakvu je Bitef oduvek promovisao, treba da nas pokrece na razmišljanje, kriticko mišljenje i možda u nekom konacnom ishodištu na akciju. Tematska linija se krece od društvene krize, urušavanja savremenih demokratija pod naletom desnog populizma i metaforicki možemo govoriti o kataklizmi u najavi pa kulminacija tog dela programa bice estonska predstava 'Prljavština' koja jeste komicna, vizuelno izuzetno atraktivna, fizicki jako artikulisana metafora sveta uoci katastrofe ili doslovno sveta koji se valja u blatu", objasnio je Medenica u intervjuu Tanjugu.

U drugoj polovini festivala tematski fokus se pomera ka fenomenu individualnog nestanka, te se tri pozorišne instalacije ili predstave bez glumaca - "Vecna Rusija" Marine Davidove i berlinskog pozorišta HAU, "PA"AM" izraelskog umetnika Nadava Barnee i "Zaostavština, komadi bez ljudi" Štefana Kegija iz kolektiva "Rimini Protokol" bave fenomenom smrti.

"Na prvi pogled deluje da su sve to dosta depresivne i mracne teme, ali u takvom svetu živimo i ne treba da guramo glavu u pesak. Ipak u obradi tih tema ima neceg afirmativnog. Svaka kritika i poziv na akciju jeste nešto pozitivno, a u predstavama koje tretiraju temu smrti ima jako puno nežnosti, topline, poziva da budemo brižni i pažljiviji prema onima koji su nemocni i odlaze", naglašava Medenica, primetivši da živimo u svetu u kome je smrt jedan od najvecih tabua i u kome treba da budemo vecno mladi, lepi, snažni, uspešni, srecni.

Medenica kaže da publika u svetu dobro reaguje na ove predstave, a posebno je zanimljivo da dve predstave Olivera Frljica - "Gorki - Alternativa za Nemacku" (Pozorište "Maksim Gorki" iz Berlina) i "Šest lica traži pisca" (Satiricko kazalište "Kerempuh" iz Zagreba), koliko god "okretale krivo ogledalo savremenom nemackom, odnosno hrvatskom drustsvu, bavile se usponom desnice u tim zemljama", izuzetno su poscene i publika pozitivno reaguje.

Umetnicki direktor takode zapaža da je Frljic uspeo da u komedijskom kljucu napravi predstavu koja satiricki pokrece pitanja uspona desnice u Hrvatskoj, ali da taj humor, kao i u slucaju predstave "Bolivud" Maje Pelevic, u produkciji Narodnog pozorišta, nikako nije iskuplujuc, kakvim neki kriticari smatraju Nušicev humor, i da to gledaoci odlicno primecuju.

Slogan ovogodišnjeg Bitef festivala - "Svet bez ljudi", prema recima Medenice, može se protumaciti kao dehumanizovani svet, na koji upuceje i plakat sa gorilom u krupnom kadru koja nam se unosi u lice upucujuci na svojevrsni povratak unazad.

"To je svet uoci kataklizme, svet bez pravih ljudi i teško je reci koji je fenomen savremenog sveta najopasniji, jer su medusobno povezani, ali bih izdvojio desni populizam, zato što populizam ide na najniže instikte ljudi, naizgled nudeci laka objašnjenja za probleme u kojima se nalazimo, ali su to uvek pogrešna objašnjenja i to je skretanje pažnje sa onih koji su zaista odgovrni, sa politickih i ekonomskih elita", naglasio je on.

Umetnicki fokus Bitefa bice na umetnosti pozorišnih instalacija, kroz koje gledaoci sami prolaze, doživljavaju ih, iskušavaju, razumevaju.

"Nismo mi hteli da kažemo da je to buducnost pozorišta i da glumac u pozorištu nije potreban. Pozorišne i izvodacke umetnosti uvek su bile živ, direktan, neposredan kontakt izmedu minimum jednog glumca i jednog gledaoca i ta razmena je bila i bice suština pozorišta", rekao je Medenica dodavši da su samo želeli da i toj umetnosti daju pun legitimitet u sredini koja je malo konzervativnija i gde instalacije još nisu prepoznate kao nešto što pripada pozorištu.

Medenica je objasnio i da ovogodišnji program Bitefa ima svojevrsnu dramaturgiju te tako pocinje od slovenacke predstave "Odilo. Zatamnjenje, Oratorijum" Dragana Živadinova koja nas vraca u istorijski nacizam, pa sledi "Svita br. 3 Evropa" Žorisa Lakosta sa 28 numera koje tretiraju uspon desnice u svim zemljama EU.

Nakon toga slede dve Frljiceve predstave i "Bolivud" Maje Pelevic, kulminacija sa "Prljavštinom", pa prebacivanje naglaska na temu smrti i program se završava nežnom, toplom predstavom "Rekvijem za L." koreografa Alena Platela i kompozitora Fabricia Kasola, za koju Medenica veruje da ce izbiti na vrh programa jer "srpska publika voli emociju u pozorištu".

"Tu imamo još jedno politicko znacenje. Pošto belkinji gospodi L. rekvijem svira i peva grupa muzicara africkog porekla, ja volim da kažem da je to neka vrsta crnog opela za beli svet, onaj beli svet ciju dekadenciju, propadanje, krizu pratimo u svim prethodnim predstavama. Po meni to je viša pravda. Možda je svet kakav znamo stvarno na odlasku i možda ce doci vreme civilizacija, koje su velike evropske nacije ugnjetavale vekovima, možda ce doci vreme da nam ispevaju opelo", rekao je Medenica.

Prateci program 52. Bitef festivala, pored vec dobro poznatih segmenata "Bitef Polifonija", "Bitef Biblioteka", "Showcase domacih pozorišta", predvida i Filozofski teatar, tribinu "Meduprostor vizuelne umetnosti i teatra", "EU dan na Bitefu", predstavljanje projekta "Digitalizacija Bitefa" i "Vivisekciju Bitef organizma".

Medenica je rekao da insistiraju na tome da glavni program festivala bude podržan pratecim sadržajima, narocito teorijskog i debatnog karaktera, kako bi festival što bolje komunicirao sa publikom.

On je posebnu pažnju skrenuo na projekat Narodnog pozorišta u Beogradu - Filozofski teatar u okviru koga ce razgovarati hrvatski filozof Srecko Horvat i hrvatski reditelj Oliver Frljic i to o temama kao što su uzdizanje desnog populizma, ksenofobija, autoritarni režimi, sve ono cime se bave i predstave iz glavnog programa Bitefa.

Medenica je izrazio uverenje da pozorište mora da bude politicko i da se hvata u koštac sa izazovima sveta u kome živimo, a da je to misija i ovogodišnjeg Bitefa primetili su i ambasadorka Izraela Alona Fišer Kam, ataše za kulturu Francuskog kulturnog centra An Loren Viguru i direktor Gete instituta Frenk Bauman koji su najavili gostovanje predstava iz svojih zemalja.

Festival, koji se održava od 13. do 22. septembra, zvanicno ce otvoriti 14. septembra francuska predstava "Svita br. 3 "Evropa"" Žorisa Lakosta koja obuhvata 28 numera, a svaka je posvecena jednoj clanici EU, ukazujuci na to kako odustajemo od vrednosti Evropske unije.

Zbog toga je 14. septembar zamišljen kao "EU dan na Bitefu", pa ce biti priredena izložba "Pozdrav iz Srbije" povodom obeležavanja Evropske godine kulturnog nasleda i organizovana debata o stanju demokratije i evropskim vrednostima danas u kojoj ce ucestvovati Medenica, Lakost, i profesori Milena Dragicevic Šešic i Dragoljub Micunovic.

U fokusu Bitefa ove godine su pozorišne instalacije pa ce pored bloka instalacija koji cine tri predstave "Vecna Rusija" Marine Davidove (HAU teatar, Berlin), "PA'AM" Nadava Barnee (Izrael) i "Zaostavština, komadi bez ljudi" Štefana Kegia i Rimini Protokola (Teatar Vidi, Lozana), biti i debata koju ce voditi istoricar i teoreticar umetnosti, kustos Muzeja savremene umetnosti Dejan Sretenovic.

Showcase domacih pozorišta obuhvatice predstave koje su tematski povezane sa problematikom glavnog programa: "Jami distrikt" (koprodukcija Bitef teatra, Centra za kulturu Tivat, Asocijacije MASZK iz Segedina i Think Tank Studija iz Novog Sada) i "Klošmerl" u režiji Kokana Mladenovica (Beogradsko dramsko pozorište), "Režim ljubavi" u režiji Bojana Djordeva (Atelje 212) i "Urnebesna tama" Jovane Tomic (Atelje 212).

"Bitef Polifonija" pod naslovom "Kako si ti živ" otvorice dijalog o temama kojima je ovogodišnji festival posvecen, a u okviru "Bitef Biblioteke" bice predstavljene knjige koje se ticu pozorišta.

Posle svake predstave dramaturg Milena Minja Bogavac razgovarace sa autorima, festival ce okupiti i mlade menadžere festivala iz citavog sveta koji ce pratiti Bitef i imati predavanja, a bice i predstavljena kompletna arhivska grada Bitefa digitalizovana u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom "Svetozar Markovic".

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

SERIJE