Zbog kašnjenja sredstava iz Sekretarijata kulture u teatru je održan petnaestominutni prekid rada.
"Zbog loše projektovanog budžeta Sekretarijata za kulturu, prva sredstva za produkciju mogu se očekivati najranije u aprilu", rekao je na konferenciji za novinare direktor Ateljea 212 Kokan Mladenović, ukazujući da je ovogodišnji budžet namenjen pozorišnoj produkciji skresan za 30 odsto u odnosu na prošlogodišnji.
Mladenović je rekao da u predstavama koje su sada u produkciji, a za koje su sredstva planirana iz budžeta Sekretarijata, učestvuju neki od najviđenijih pozorišnih i kulturnih radnika iz regiona bivše Jugoslavije, a među njima Vlatko Stefanovski i Aljoša Vučković.
"Atelje 212 nije sam sebi osnivač, već ga je osnovao grad. Ne možemo da poslujemo kao privatna kompanija", rekao je Mladenović.
Prema njegovim rečima, 15-minutni prekid je ilustracija onog što bi se desilo kad bi Atelje 212 "slušao ono što mu govore nadređeni", i ukazao da bi obustava rada na predstavama do aprila zbog nedostatka sredstava značila da se "nikad više ne sakupi ovakva ekipa", bez obzira na autoritet Atelje 212.
Mladenović je rekao da to pozorište svojim protestom ne nastupa u ime drugih pozorišta već striktno u svoje ime, i da samo traži poštovanje zakona i funkcionisanje sistema, s obzirom da je stanje "nepodnošljivo" i da to pozorište "mesečno mora da odvoji 35.000
evra kako bi postojalo - čak i da ne radi".
"Nas zanima šta će biti sa Ateljeom 212, i kako da se iz maćehinskog odnosa dođe do odnosa koji je podnošljiv, kad već ljubavi nema", izjavio je Mladenović i dodao da je na delu "bahati nemar institucija nadležnih za kulturu".
Direktor Ateljea 212 je takođe rekao da će to pozorište u sklopu svoje akcije "Znanje - imanje", poduzete sa ciljem da se "pomogne onima koji nemaju ili ne znaju" uplatiti Ministarstvu kulture i Sekretarijatu kulture grada Beograda sav prihod od dva izvođenja
predstave "Dugo putovanje u noć".
Te dve institucije dobiće uplatu "kako bi im se pomoglo da proizvedu neki kulturni sadržaj", rekao je Mladenović i ukazao na "neprijatnu disproporciju" između sve većeg razvoja grada i sve manjeg budžeta za kulturu, u situaciji kad se Beograd smatra "centrom kulture u bivšoj Jugoslaviji".
(Beta)