Šetnjom kroz Beograd u Noći muzeja saznali smo kako su se đaci nekada "mučili" i iz čega su učili, prošetali smo ruku pod ruku sa vitezovima, princezama i čuvenom Merilin Monro, a kristalna kugla i tarot karte otkrile su nam šta nam nosi budućnost.
Definitivno najveće gužva sačekala nas je na ulazu u Etnografski muzej gde smo se kao novinarska ekipa "prošvercovali" i ušli na izlaz, i samim tim izbegli prokletstvo prolaska kroz merdevine koje je sačekalo svakokog onoga ko je želeo da vidi postavku "Pomeri se s mesta" posvećenu sujeverju. Nismi mi to namerno, iz kukavičluka, samo nam se nije čekao red.
Postavka Etnografskog muzeja izazvala je zavidno interesovanje, što nam je dokazalo da Srbi, izgleda, ipak nisu sujeveran narod. Prolazili su ispod merdevina ne trepnuvši, a i pored upozorenja da lomljenje ogledala donosi sedam godina nesreće – svi su hrabro gazili po komadima stakla posebno pripremljenim za odvažne posetioce koji ne veruju u prokletstvo.
Pogledajte fotogaleriju!
A, definitivno najveći hit u okviru performansa u Etnografskom muzeju bilo je gatanje, odnosno proricanje sudbine koje je izvodila proročica Biljana Kosmogina. Malo belog pasulja, malo tarot karata i disko kugla umesto standarde kristalne, i red dug do vrata da se sazna šta nosi budućnost. Pitate se da li smo odoleli iskušenju da saznamo da li ćemo se obogatiti ili naći princa/princezu na belom konju do kraja godine? Naravno da nismo, Biljana je i nama prorekla sudbinu, ali mislim da ćemo taj deo, ipak, zadržati za sebe.
Muzejsku noć upotpunila je i tradicionalna odeća, obuća, pokrivala za glavu i ukrasi koje su nosila deca u Srbiji. Ova izložba provela je posetioce kroz čitav vek bogate srpske istorije kroz primer odevnih predmeta iz domaće radinosti.
Nakon Etnografskog muzeja, pažljivo smo se uputili ka Filozofskom muzeju. Pažljivo, jer ipak nismo bili sigurni da nismo navukli neko prokletstvo od svih tih crnih mačaka, duhova i slomljenih ogledala. A u Filozofskom muzeju sačekle su nas, umesto eksponata – žive figure. Prinčevi, vitezovi, ratnici, dvorske dame...šetali su hodnicima Filozofskog fakulteta raspoloženi da se slikaju sa svim znatiželjnim posetiocima. Bilo je i modernih ikona, poput Merilin Monro, kao i živih eksponata onoga što predstavlja fenomene savremenog društva , poput tabua oblačenja, ponašanja hipika i pankera, ali i detalja i pripovedanja o nekim od najlepših ljubavnih priča u istoriji.
Odsek za pedagogiju i andragogiju posebno se potrudio da zainteresuje najmlađe posetioce veoma kreativnim igrama koje najviše podsećaju na ono što nazivamo "školice", ali sa posebnom porukom da kroz igru, zapravo, iskušavamo ljubav i proveravamo svoju nadu, i da kada bi čovek sve svoje životne aktivnosti realizovao kroz ovaj model nazvan "kapacitet fleksibilnosti", život bi nam bio sasvim drugačiji.
Da, odigrali smo i školice, ne baš slavno, ipak je škola nekima od nas daleka prošlost, ali smo se potrudili...
Pošto smo saznali svoju sudbinu i lepo se izigrali u Etnografskom i Filozofskom muzeju, vreme je bilo i za neke ozbiljne stvari – matematiku!
Na izložbi pod nazivom "Matematika nije bauk" u Pedagoškom muzeju saznali smo koliko i kako su se naši preci mučili dok su učili na starim računaljkama, pisali naliv perima, i na svojim kostima smo osetili koliko su im klupe u kojima su sedeli bile neudobne. Današnji đak ne bi to izdržao ni jedan školski čas, sigurni smo!
Zavirili smo u nastavna sredstva koja su se koristila od Prvog srpskog ustanka, pa do kraja Prvog svetskog rata, razgledali neka davna svedočanstva i đačke knjižice, a najmlađi posetioci bili su u prilici da u improvizovanoj učionici iz 19. veka shvate zašto matematika nije bauk i da "nauče čist račun i steknu dugu ljubav".
Poslednja destinacija – Narodni muzej. Postavka pod nazivom "Balkan između grčkog i keltskog sveta" prikazala je rezultati najopsežnieg, decenijskog istaživanja jednog od najvažnijih lokaliteta na teritoriji Balkana – lokaliteta Kale, u selu Krševica u blizini Bujanovca.
Neobične arheološke priče i dogodovštine, brojni keramički i kameni predmeti iz perioda između VI i I veka pre nove ere pronađeni na ovom lokalitetu i deo keltske kulture mogli ste da čujete, otkrijete i osetite večeras u atrijumu Narodnog muzeja.
I van muzeja bilo je živo. Ulice su bile pune ljudi sve do ranih jutarnih časova, izvodili su su se najrazličitiji performansi na ulicama i u galerijama, prodavali su se suveniri, a kafići i restorani u centralnoj gradskoj zoni radili su punom parom.
Kada saberemo utiske, a sa žaljenjem što nismo imali više vremena da obiđemo još mesta koja su sigurno to zavređivala i prenesemo vam utiske, možemo da kažemo da je 9. Noć muzeja ponudila po nešto za svakoga i definitivno stekla status kultne manifestacije koja se ne propušta bez dobrog opravdanja.
(Maša Čović - MONDO, foto Tanjug)