
U londonskoj galeriji "Tejt modern" otvorena je prva samostalna izložba Vasilija Kandinskog (1866-1944) na kojoj je predstavljeno 60 slika velikog ruskog slikara.
Ideja da se organizuje takva izložba, kako je preneo ruski kanal NTV, rodjena je još pre nekoliko godina. Zanimljivo je da u Britaniji nikada nije priredjena samostalna izložba Kandinskog, iako je interesovanja za njegovo delo uvek bilo.
Prema rečima kustosa Šona Reinberda, mnogi su na Zapadu rasli s reprodukcijama Kandinskog, koji je od onih slikara koji uvek izazivaju interesovanje, a njegova platna duboke emocije.
Predstavljena platna obeležavaju prve dve decenije prošlog veka iz perioda stvaralačkog procvata Kandinskog, kada je slikar eksperimentisao bojama i formama.
Njegova platna su u London dovezena iz Puškinovog muzeja, Tretjakovske galerije, Ermitaža, Ruskog muzeja i iz regioonalnih muzeja.
Kandinski je ruski slikar koji je veći deo života proveo je u Nemačkoj i Francuskoj. U ŠSR se vratio 1914, a 1921. godine došao u Nemacku i bio predavač na Bauhauzu. Bavio se organizacijom muzeja i umetničkih institucija.
Jedan je od osnivača grupe "Plavi jahač" (1911). U najranijem razvoju prošao je kroz uticaj impresionizma i fovizma. Njegovo apstraktno delo iz prvog perioda obeleženo je lirskim raspoloženjima koja probijaju dinamični akcenti.
U daljem razvoju koristio je geometrijske elemente koji uspostavljaju dinamican odnos cudesne tačnosti. Njegova glavna teorijska dela su: ”O duhovnom u umetnosti”, ”Pogled u prošlost”, ”Tačka, linija, osovina”.
(Tanjug)
Ideja da se organizuje takva izložba, kako je preneo ruski kanal NTV, rodjena je još pre nekoliko godina. Zanimljivo je da u Britaniji nikada nije priredjena samostalna izložba Kandinskog, iako je interesovanja za njegovo delo uvek bilo.
Prema rečima kustosa Šona Reinberda, mnogi su na Zapadu rasli s reprodukcijama Kandinskog, koji je od onih slikara koji uvek izazivaju interesovanje, a njegova platna duboke emocije.
Predstavljena platna obeležavaju prve dve decenije prošlog veka iz perioda stvaralačkog procvata Kandinskog, kada je slikar eksperimentisao bojama i formama.
Njegova platna su u London dovezena iz Puškinovog muzeja, Tretjakovske galerije, Ermitaža, Ruskog muzeja i iz regioonalnih muzeja.
Kandinski je ruski slikar koji je veći deo života proveo je u Nemačkoj i Francuskoj. U ŠSR se vratio 1914, a 1921. godine došao u Nemacku i bio predavač na Bauhauzu. Bavio se organizacijom muzeja i umetničkih institucija.
Jedan je od osnivača grupe "Plavi jahač" (1911). U najranijem razvoju prošao je kroz uticaj impresionizma i fovizma. Njegovo apstraktno delo iz prvog perioda obeleženo je lirskim raspoloženjima koja probijaju dinamični akcenti.
U daljem razvoju koristio je geometrijske elemente koji uspostavljaju dinamican odnos cudesne tačnosti. Njegova glavna teorijska dela su: ”O duhovnom u umetnosti”, ”Pogled u prošlost”, ”Tačka, linija, osovina”.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.