Pisac koji je najbolje, jednom rečju, opisao tešku prošlost Srba, od vremena invazija Turaka pa do naših dana, bio je nesumnjivo Miloš Crnjanski. Njegov roman "Seobe", iako opisuje samo jednu epizodu iz 18. veka, sjajna je ilustracija istorijskog iskustva jednog tragičnog naroda.
Crnjanski je roden 26. oktobra 1893. u Čongradu u današnjoj Mađarskoj, tada Austro-Ugarska, gde se njegov otac, niži cinovnik, našao po kazni. Zbog neobuzdanog ponašanja uklonjen je iz Banata, u sredinu koja je bila gotovo potpuno nesrpska. I po ocu (Ilandža) i po majci (Pančevo) bio je Banaćanin.
Detinjstvo i ranu mladost proveo je u Temišvaru, koji je s puno topline opisivao u sećanjima, varoš Temišvar, ali i malenu srpsku zajednicu, ostatak ostataka nekada ugledne i bogate srpske opštine.
U toj sredini zanavek je upio strasnu ljubav prema tradicijama njegovog naroda i sva njegova dela, čak i ona s lirskom tematikom ili antiratna kakva je pisao u ranih dvadesetih ipak su prožeta posebnom vrstom misticnog patriotizma.
Pripadao je generaciji koju je užasna klanica Prvog svetskog rata potpuno odredila, u austrijskoj uniformi prošao je Galiciju i italijanski front, a rana njegova dela odraz su tog duha.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Školovao se prethodno u Becu i Rijeci, a docnije i u Parizu. Bio je profesor, novinar, publicista, a od 1928. zaposlen je u Pres birou vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (docnije Jugoslavije) pri diplomatskim predstavništvima na strani.
Okupcija Jugoslavije 1941. zatekla ga je u Rimu, odakle se preko Lisabona zaputio u London. Iz emigracije, koju je teško doživeo, vratio se u otadžbinu 1965.
U romanu "Seobe", ciji je prvi deo napisao 1929. a drugi 1962. opisivao je tragicno rasejanje Srba na širokim prostorima Srednje Evrope i Južne Rusije. Delo je nastalo na realnim istorijskim osnovama.
Bio je sjajan stilista, duboko ukorenjen u tradicije njegovog banatskog srpstva, jedna je od kljucnih pojava srpske književnosti uopšte. Njegova poetska ostvarenja mnogi smatraju neprevaziđenim.
Crnjanski je, između ostalog, objavio romane "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejca", "Roman o Londonu", pesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novelu "Prica o muškom", drame "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopise "Ljubav u Toskani", "Knjiga o Nemackoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu", "Boka Kotorska", "Knjiga o Mikelandelu", "Embahade"...
(Tanjug)
Crnjanski je roden 26. oktobra 1893. u Čongradu u današnjoj Mađarskoj, tada Austro-Ugarska, gde se njegov otac, niži cinovnik, našao po kazni. Zbog neobuzdanog ponašanja uklonjen je iz Banata, u sredinu koja je bila gotovo potpuno nesrpska. I po ocu (Ilandža) i po majci (Pančevo) bio je Banaćanin.
Detinjstvo i ranu mladost proveo je u Temišvaru, koji je s puno topline opisivao u sećanjima, varoš Temišvar, ali i malenu srpsku zajednicu, ostatak ostataka nekada ugledne i bogate srpske opštine.
U toj sredini zanavek je upio strasnu ljubav prema tradicijama njegovog naroda i sva njegova dela, čak i ona s lirskom tematikom ili antiratna kakva je pisao u ranih dvadesetih ipak su prožeta posebnom vrstom misticnog patriotizma.
Pripadao je generaciji koju je užasna klanica Prvog svetskog rata potpuno odredila, u austrijskoj uniformi prošao je Galiciju i italijanski front, a rana njegova dela odraz su tog duha.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Školovao se prethodno u Becu i Rijeci, a docnije i u Parizu. Bio je profesor, novinar, publicista, a od 1928. zaposlen je u Pres birou vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (docnije Jugoslavije) pri diplomatskim predstavništvima na strani.
Okupcija Jugoslavije 1941. zatekla ga je u Rimu, odakle se preko Lisabona zaputio u London. Iz emigracije, koju je teško doživeo, vratio se u otadžbinu 1965.
U romanu "Seobe", ciji je prvi deo napisao 1929. a drugi 1962. opisivao je tragicno rasejanje Srba na širokim prostorima Srednje Evrope i Južne Rusije. Delo je nastalo na realnim istorijskim osnovama.
Bio je sjajan stilista, duboko ukorenjen u tradicije njegovog banatskog srpstva, jedna je od kljucnih pojava srpske književnosti uopšte. Njegova poetska ostvarenja mnogi smatraju neprevaziđenim.
Crnjanski je, između ostalog, objavio romane "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejca", "Roman o Londonu", pesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novelu "Prica o muškom", drame "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopise "Ljubav u Toskani", "Knjiga o Nemackoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu", "Boka Kotorska", "Knjiga o Mikelandelu", "Embahade"...
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.