Italijanski arheolozi rade na otkopavanju Akvileje, na severoistoku Italije, najvećeg rimskog grada ikada otkrivenog, koji je imao veliki bedem protiv varvara pre nego što ga je konačno uništio hunski vodja Atila "Bič Božiji".

Akvileja je nakada bila treći najveći grad Rimske imperije, ali je, uprkos pustošenjima Huna, ipak ostalo puno vrednih stvari od tog grada, kao što su kupatila, hramovi, luka, javne gradjevine i privatne vile, prenosi italijanska agencija ANSA.

"Trenutno radimo na javnim kupatilima koja su bila najveća u četvrtom veku naše ere i prostirala su se na dva hektara", rekla je Marina Rubinić, arheolog koja vodi iskopavanja.

Najveća kupatila u Pompeji, gradu koji je uništen u erupciji vulkana iz Vezuva 79. godine, bila su upola manja.

Rubinić je rekla da će iz okolnih muzeja doneti mozaike koji će biti ponovo stavljeni tamo gde su prvobitno i bili, a na tom kompleksu će biti otvoreni muzej, pa se Akvileja sada restaurira i rekonstruiše.

Akvileja je osnovana 181. godine p.n.e. kao granična tvrdjava koja je služila da odbije napade varvarskih Gala. Mesto je procvetalo od 130. godine p.n.e. kada je u blizini otkriveno zlato.

Kada je rimski imperator Marko Aurelije (121-181 n.e.) stvorio od grada najveću tvrdjavu imeprije radi odbrane od varvarskih napada sa severa i istoka 168. godine nove ere, grad je već imao oko 100.000 stanovnika, a kasnije je postao velika luka i imao je svoju kovnicu novca.

Atila "Bič Božiji", koji je predvodio varvarske Hune, 452. godine nove ere je toliko razorio Akvileju, da je bilo veoma teško prepoznati grad.
Stanovnici Akvileje i okolnih gradiva su pobegli u tzv. lagune, odnosno plitke morske rukavce, i tamo postavili temelje novog grada i osnovali današnju Veneciju.

(Tanjug)