Na hiljade prirodnih i kulturnih spomenika koji čine svetsku baštinu moglo bi biti uništeno usled negativnog dejstva klimatskih promena, istakli su učesnici Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama koja se održava u kenijskoj prestonici Najrobiju.

Globalno zagrevanje moglo bi da zada fatalan udarac mnogim neprocenjivim spomenicima svetske baštine, poput drevnih ruševina na Tajlandu ili afričkih naseobina iz 12. veka, koje su stolećima odolevale ratovima, pljačkaškim pohodima i prirodnim katastrofama.

Više od 6.000 delegata okupilo se ove nedelje u Najrobiju na 12. Konferenciji UN o klimatskim promenama, koja se ovog puta bavi načinima da se pomogne zemljama u razvoju da se suoče sa posledicama klimatskih promena, a da se industrijalizovane zemlje primoraju da poštovanje Protokola iz Kjota.

Izveštaj koji je objavio Institut za zaštitu okoline u Stokholmu ukazuje da se svet nepovratno menja i da bi promene uzrokovane porastom temperature - kao što su veći obim padavina, česte poplave, porast nivoa mora - mogle ozbiljno da ugroze 100.000 registrovanih prirodnih i kulturnih spomenika koji uživaju svetsku zaštitu.

Drevni spomenici bi tako mogli da budu ozbiljno narušeni usled povećanja vlage.

U izveštaju se napominje da su u poplavama koje su 2002. pogodile Evropu ozbiljno oštećena mnoga pozorišta, muzeji i biblioteke u Češkoj.

U Škotskoj, porast nivoa mora i erozija ugrožavaju oko 12.000 srednjovekovnih arheoloških nalazišta.
Štajner je istakao primer opere u Drezdenu koja je teško oštećena u poplavama pre četiri godine i za čiju obnovu je potrošeno više miliona dolara.

Mnogi kulturni spomenici u Tajlandu, Egiptu, Peruu i drugim zemljama takodje su na udaru globalnih klimatskih promena.

Stručnjaci upozoravaju da su ugrožene i mnoge prirodne sredine kao što su nacionalni parkovi i morski rezervati i da je neophodno preduzeti hitne mere kako bi se oni zaštitili.
(Tanjug)