Književniku Svetislavu Basariu četvrtak je uručena NIN-ova nagrada kritike za roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti", u izdanju Grafičkog ateljea "Dereta" iz Beograda.
Pedesettrećem laureatu NIN-ove nagrade za roman godine, u beogradskom "Aeroklubu", uručena je diploma redakcije nedeljnika NIN, kao i novčani iznos od 7.000 evra, koji je obezbedila "Alfa banka", generalni sponzor tog prestižnog književnog priznanja.
"Vreme u kojem živimo jeste vreme krize, razlučivanja - i pravi je momenat da se i kod nas književnost razluči od politike i istorije, da se politika prepusti istoričarima, istorija političarima, a da se literatura orijentiše na istraživanje nepoznatog, imaginarnog, šireći na taj način duhovne horizonte", istakao je Basara u kratkoj besedi povodom primanja nagrade.
Predsednik NIN-ovog žirija Milan Vlajčić ocenio je da je Basara "pisac sa zapaženim mestom u novijoj srpskoj književnosti", koje je stekao kad je pre nešto više od dve decenije počeo da piše dela "u to vreme inovativne, postmodernističke poetike".
Prema njegovoj oceni, roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" je najbolje Basarino delo, uz roman "Fama o biciklistima", koji je, takodje, bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu.
Glavni junak romana Demjan Lavrentjevič Parkinson, "izumitelj strašne bolesti", umire od iscrpljenosti 1947. godine u logoru na Kolimi pod lažnim imenom Nikolaj Nikolajevič Kuznjecov. Do tog dana on pokušava da iz perspektive čudne bolesti promeni okolinu, sastavljajući fragmente odavno razbijene celine integralne slike sveta.
Svetislav Basara je 1998. godine oštro polemisao sa žirijem za NIN-ovu nagradu, koji je to priznanje dodelio Milovanu Danojliću za roman "Oslobodioci i izdajnici", i tada najavio da povlači i svoja buduća dela iz buduće konkurencije za tu nagradu.
Nakon izlaska novog romana, Basara je izjavio da je pre objavljivanja "izrazio želju da na koricama stoji 'Van konkurencije za NIN-ovu nagradu'", ali da su ga "odgovorili od toga".
Basarin roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" izabran je većinom glasova petočlanog žirija. Za njegov roman, pored Milana Vlajčića, glasali su i Stevan Tontić i Tihomir Brajović, dok su preostala dva člana, Alekdandar Jovanović i Slobodan Vladušić, glasali za roman Mirjane Mitrović "Emilija Leta".
U užoj konkurenciji za ovogodišnju NIN-ovu nagradu bili su i romani "Komo" Srdjana Valjarevića, "Četiri zida i grad" Zvonka Karanovića i "Most" Zorana Živkovića.
Prošlogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade je Miro Vuksanović za roman-azbučnik "Semolj zemlja". NIN-ova nagrada prvi put je dodeljena 1954. godine Dobrici Ćosiću za roman "Koreni", a to priznanje nije dodeljeno samo jednom, 1959. godine.
(Beta)
Pedesettrećem laureatu NIN-ove nagrade za roman godine, u beogradskom "Aeroklubu", uručena je diploma redakcije nedeljnika NIN, kao i novčani iznos od 7.000 evra, koji je obezbedila "Alfa banka", generalni sponzor tog prestižnog književnog priznanja.
"Vreme u kojem živimo jeste vreme krize, razlučivanja - i pravi je momenat da se i kod nas književnost razluči od politike i istorije, da se politika prepusti istoričarima, istorija političarima, a da se literatura orijentiše na istraživanje nepoznatog, imaginarnog, šireći na taj način duhovne horizonte", istakao je Basara u kratkoj besedi povodom primanja nagrade.
Predsednik NIN-ovog žirija Milan Vlajčić ocenio je da je Basara "pisac sa zapaženim mestom u novijoj srpskoj književnosti", koje je stekao kad je pre nešto više od dve decenije počeo da piše dela "u to vreme inovativne, postmodernističke poetike".
Prema njegovoj oceni, roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" je najbolje Basarino delo, uz roman "Fama o biciklistima", koji je, takodje, bio u najužem izboru za NIN-ovu nagradu.
Glavni junak romana Demjan Lavrentjevič Parkinson, "izumitelj strašne bolesti", umire od iscrpljenosti 1947. godine u logoru na Kolimi pod lažnim imenom Nikolaj Nikolajevič Kuznjecov. Do tog dana on pokušava da iz perspektive čudne bolesti promeni okolinu, sastavljajući fragmente odavno razbijene celine integralne slike sveta.
Svetislav Basara je 1998. godine oštro polemisao sa žirijem za NIN-ovu nagradu, koji je to priznanje dodelio Milovanu Danojliću za roman "Oslobodioci i izdajnici", i tada najavio da povlači i svoja buduća dela iz buduće konkurencije za tu nagradu.
Nakon izlaska novog romana, Basara je izjavio da je pre objavljivanja "izrazio želju da na koricama stoji 'Van konkurencije za NIN-ovu nagradu'", ali da su ga "odgovorili od toga".
Basarin roman "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" izabran je većinom glasova petočlanog žirija. Za njegov roman, pored Milana Vlajčića, glasali su i Stevan Tontić i Tihomir Brajović, dok su preostala dva člana, Alekdandar Jovanović i Slobodan Vladušić, glasali za roman Mirjane Mitrović "Emilija Leta".
U užoj konkurenciji za ovogodišnju NIN-ovu nagradu bili su i romani "Komo" Srdjana Valjarevića, "Četiri zida i grad" Zvonka Karanovića i "Most" Zorana Živkovića.
Prošlogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade je Miro Vuksanović za roman-azbučnik "Semolj zemlja". NIN-ova nagrada prvi put je dodeljena 1954. godine Dobrici Ćosiću za roman "Koreni", a to priznanje nije dodeljeno samo jednom, 1959. godine.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.