
Pijanista Andreja Preger, najstariji srpski muzičar, proslavio je na Fakultetu muzičke umetnosti svoj 95. rodjendan, predstavivši autobiografiju "Stoleće uz muziku", a na promociji je pokazao da i dalje umešno svira.
Preger, doktor pravnih nauka koji se potpuno posvetio sviranju i podučavanju mladih pijanista, odsvirao je pred publikom drugi stav iz italijanskog koncerta Johana Sebastijana Baha, a potom su nastupili i njegovi učenici raznih generacija.
Ovaj muzičar, koji važi za prvorazrednog poznavaoca kamerne muzike, rodjen je u Pečuju, a školovao se u Zagrebu i Lajpcigu. U Beograd je došao posle Drugog svetskog rata, i u njemu ostao kao profesor na Fakultetu muzičke umetnosti.
Svojevremeno je odbio da bude direktor beogradske opere, jer mu je, kako kaže, "bilo milije da bude profesor."
Preger, takodje osnivač grupe "Beogradski trio", sačinio je autobiografiju uz pomoć pisca Aleksandra Gatalice, koji je beležio njegova kazivanja, a potom ih priredio za knjiško izdanje.
"Razlika izmedju nas je 52 godine. Mi smo dva čoveka iz potpuno različitih vremena, bez ikakvih zajedničkih iskustava. Ja sam pisac, on je čitav živi 20. vek", rekao je Gatalica.
Mnoge autobiografije muzičara sastoje se od faktografije i repertoara, što nije privlačno za običnog čitaoca, rekao je Gatalica. "Zato sam tražio da u knjizi bude što više života".
Iz Pregelove autobiografije se tako može videti "kako je koji muzičar izgledao, i koji je od njih na scenu izlazio sit, a koji je izlazio gladan".
(Beta)
Preger, doktor pravnih nauka koji se potpuno posvetio sviranju i podučavanju mladih pijanista, odsvirao je pred publikom drugi stav iz italijanskog koncerta Johana Sebastijana Baha, a potom su nastupili i njegovi učenici raznih generacija.
Ovaj muzičar, koji važi za prvorazrednog poznavaoca kamerne muzike, rodjen je u Pečuju, a školovao se u Zagrebu i Lajpcigu. U Beograd je došao posle Drugog svetskog rata, i u njemu ostao kao profesor na Fakultetu muzičke umetnosti.
Svojevremeno je odbio da bude direktor beogradske opere, jer mu je, kako kaže, "bilo milije da bude profesor."
Preger, takodje osnivač grupe "Beogradski trio", sačinio je autobiografiju uz pomoć pisca Aleksandra Gatalice, koji je beležio njegova kazivanja, a potom ih priredio za knjiško izdanje.
"Razlika izmedju nas je 52 godine. Mi smo dva čoveka iz potpuno različitih vremena, bez ikakvih zajedničkih iskustava. Ja sam pisac, on je čitav živi 20. vek", rekao je Gatalica.
Mnoge autobiografije muzičara sastoje se od faktografije i repertoara, što nije privlačno za običnog čitaoca, rekao je Gatalica. "Zato sam tražio da u knjizi bude što više života".
Iz Pregelove autobiografije se tako može videti "kako je koji muzičar izgledao, i koji je od njih na scenu izlazio sit, a koji je izlazio gladan".
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.