Galerija "Sava Šumanović" iz Šida i "Printmedia" iz Beograda objavili su monografiju "Sava Šumanović - Prepuštanje pasiji" o jednom od najznačajnijih srpskih slikara prve polovine 20. veka.
Galerija "Sava Šumanović" iz Šida i "Printmedia" iz Beograda objavili su monografiju "Sava Šumanović - Prepuštanje pasiji" o jednom od najznačajnijih srpskih slikara prve polovine 20. veka.Autor monografije je Ljubica Miljković, a knjiga sadrži hronologiju važnih dogadjaja iz života i stvaralaštva Save Šumanovića, popis monografija i kataloga i antologijski izbor od 128 slika s reprodukcijama preko cele strane, saopštili su izdavači.
Izdanje je dopunjeno i popisom s manjim reprodukcijama u boji, 626 slika, četiri grafike, 237 akvarela, gvaševa, pastela, tempera i crteža.
Sava Šumanavić (1896- 942) rodjen je u Vinkovcima, a u četvrtoj godini s porodicom se preselio u Šid. Godine 1914. godine upisao je Višu umetničku školu u Zagrebu, a od 1918. godine počeo je da izlaže svoja dela.
Godine 1920. Šumanović je otišao u Pariz i iznajmio atelje na Monparnasu. Učitelj mu je bio Andre Lot, istaknuti likovni pedagog analitičkog kubizma. U Parizu se družio s Rastkom Petrovićem, Modiljanijem, Maksom Žakobom i drugim umetnicima.
Narednih godina živeo je i slikao u Zagrebu. Godine 1924. napisao je studije "Slikar o slikarstvu" i "Zašto volim Pusenovo slikarstvo".
U Parizu je ponovo boravio 1925. godine, gde je prihvatio uticaje Matisovog slikarstva. Godine 1927. naslikao je "Doručak na travi" koji je naišao na odlične kritike u Francuskoj.
Nešto kasnije na Salonu nezavisnih izložio je sliku "Pijana ladja", inspirisanu istoimenom pesmom Artura Remboa. Druga inspiracija bila je čuvena Žerikoova slika "Splav Meduza". Kritičari su delo dočekali s podeljenim stavovima.
Godine 1928. vratio se u Šid, gde je slikao sremske pejzaže. Novac od prodaje slika omogućio mu je da ponovo ode u Pariz, gde su nastale slike: "Luksemburški park", "Crveni ćilim", "Most na Seni", koje karakteriše poetski realizam i umereni koloristički ekspresionizam.
Po povratku u Šid, 1930. godine slika lokalne pejzaže i aktove. Tri godine radio je na ciklusu velikih platana "Šidjanke", a kasnije na ciklusu "Beračice", posvećenom berbi groždja.
Avgusta 1942. Savu Šumanovića su, zajedno s još 150 Srba iz Šida, uhapsile vlasti NDH i odvele u Sremsku Mitrovicu, gde su streljani i sahranjeni u zajedničku masovnu grobnicu.
(Tanjug)
