
Belgijski arheolozi otkrili su netaknutu grobnicu egipatskog dvoranina, koji je živeo pre oko 4.000 godina, saopštilo je u nedelju egipatsko Ministarstvo kulture.
Tim Univerziteta Lueven je, tokom iskopavanja na nalazištu iz kasnijeg perioda, sasvim slučajno pronašao jednu od najbolje očuvanih grobnica iz tog vremena.
Iskopavanja su vršena u nekropoli Deir al-Barša u blizini grada Minija, u dolini Nila, oko 200 kilometara južno od Kaira.
Grobnica je pripadala Henuu, upravniku imanja i visokom zvaničniku iz prvog srednjeg perioda (od 2181. do 2050. godine pre nove ere), koji je bio obeležen političkim haosom u starom Egiptu.
Henuova mumija bila je umotana u laneno platno i položena u drveni kovčeg, koji se nalazio u sarkofagu ispisanom hijeroglifima. Tekst na sarkofagu posvećen je egipatskim bogovima Anubisu i Ozirisu.
U grobnici su pronadjene dobro očuvane oslikane drvene statue radnika koji prave cigle, žena koje prave pivo, kao i model broda s veslačima, navodi se u saopštenju.
"Statue spadaju u najbolje svog vremena. Karakteriše ih dodir realnosti i neobični, realistični detalji kao što su prljave ruke i stopala radnika koji prave cigle", rekao je vodja belgijskog tima arheologa Harko Vilems.
(MONDO)
Tim Univerziteta Lueven je, tokom iskopavanja na nalazištu iz kasnijeg perioda, sasvim slučajno pronašao jednu od najbolje očuvanih grobnica iz tog vremena.
Iskopavanja su vršena u nekropoli Deir al-Barša u blizini grada Minija, u dolini Nila, oko 200 kilometara južno od Kaira.
Grobnica je pripadala Henuu, upravniku imanja i visokom zvaničniku iz prvog srednjeg perioda (od 2181. do 2050. godine pre nove ere), koji je bio obeležen političkim haosom u starom Egiptu.
Henuova mumija bila je umotana u laneno platno i položena u drveni kovčeg, koji se nalazio u sarkofagu ispisanom hijeroglifima. Tekst na sarkofagu posvećen je egipatskim bogovima Anubisu i Ozirisu.
U grobnici su pronadjene dobro očuvane oslikane drvene statue radnika koji prave cigle, žena koje prave pivo, kao i model broda s veslačima, navodi se u saopštenju.
"Statue spadaju u najbolje svog vremena. Karakteriše ih dodir realnosti i neobični, realistični detalji kao što su prljave ruke i stopala radnika koji prave cigle", rekao je vodja belgijskog tima arheologa Harko Vilems.
(MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.