U Narodnom muzeju u Beogradu danas od 12 do 20 časova svi zainteresovani će moći da vide Miroslavljevo jevanđelje, koje se može videti samo deset puta godišnje.
Zbog krhkosti ovog izuzetnog umetničkog predmeta on zahteva posebne uslove za čuvanje. Izložen je u posebnoj vitrini, u zamračenoj prostoriji u kojoj su kontrolisani temperatura, vlažnost vazduha i jačina svetlosti. Snimanje i fotografisanje nije dozvoljeno da ne bi došlo do eventualnog oštećenja predmeta.
Miroslavljevo jevanđelje se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu pod inventarskim brojem 1536. Pisano je na pergamentu i ima 181 list; u kožnom je povezu. Jedan od listova (br. 165), koji je ruski vladika Porfirije Uspenski odneo 1845-46. godine iz Hilandara, čuva se u Nacionalnoj biblioteci u Sankt Peterburgu.
Zapis na poslednjem, 181. listu Jevanđelja govori da ga je poručio humski knez Miroslav, brat velikog župana Stefana Nemanje. Miroslavljevo jevanđelje je, verovatno, bilo namenjeno njegovoj zadužbini – episkopskoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bijelom Polju na Limu, a pretpostavlja se da je tamo moglo biti ispisano i ilustrovano.
Iz zapisa na poslednjem listu se saznaje i ime đaka Gligorija, koji se potpisao na još jednom mestu u knjizi, na listu 178, ovaj put kao Grigorije. U nauci su postavljene različite hipoteze o njegovoj ulozi u nastanku Jevanđelja. Smatra se da je mogao biti pisar ili minijaturista.
Miroslavljevo jevanđelje je pisano na staroslovenskom jeziku, srpske redakcije i raške ortografije. Po svom sastavu je jevanđelistar – bogoslužbena knjiga koja ima delove četiri jevanđelja raspoređene prema redosledu čitanja u toku crkvene godine. Osim jevanđeoskog teksta, ispred svakog čitanja ima ispisane alilujare.
Jevanđelje se izlaže u okviru izložbe "Zaveti i poruke. Stefan Nemanja - devet vekova" koja traje do 1. marta 2014. godine.