
Novi centar arhitekture, koji je svečano otvorio francuski predsedenik Nikola Sarkozi, jedinstveni je kompleks koji ujedinjuje različite aspekte arhitekture na gigantskom prostoru od 23.000 kvadratnih metara.
Nakon pet godina radova i trinaest godina odlaganja, "Centar arhitekture i nasledja" koji njegov direktor, Fransoa de Mazijer, naziva "jedinstvenim na svetu", otvoren je za publiku u istočnom krilu palate Šajo, na trgu Trokadero.
Projekat, čije je izvodjenje koštalo 82 miliona evra, uradio je arhitekta Žan-Fransoa Boden, poštujući originalno zdanje.
Ovaj kompleks ujedinjuje Francuski arhitektonski institut, Školu Šajo, u kojoj se odvija obuka arhitekata i Muzej francuskih spomenika, koji predstavlja vremeplov kroz 800 godina francuske arhitekture, od gotičkih katedrala do Žan Nuvela, jednog od najpoznatijih savremenih francuskih arhitekata.
Na otvaranju centra, Sarkozi, koji nije poznat kao ljubitelj umetnosti, založio se protiv anonimnih medjunarodnih arhitektonskih konkursa i zatražio reformu pravila prilikom prijavljivanja na ove konkurse, koja bi bila sprovedena na evropskom nivou.
On se založio i za "novi projekat velikog Pariza", koji podrazumeva proširenje prestonice na predgradja.
Francuski predsednik se založio za "humanizaciju" predgradja, koja su, prema njemu, "dugo bila zapostavljena", kao i za velike projekte sa ciljem da se modernizuje lice Pariza, koji u poredjenju sa dinamičnim evropskim prestonicama, poput Londona ili Berlina, liči na muzej.
(Tanjug)
Nakon pet godina radova i trinaest godina odlaganja, "Centar arhitekture i nasledja" koji njegov direktor, Fransoa de Mazijer, naziva "jedinstvenim na svetu", otvoren je za publiku u istočnom krilu palate Šajo, na trgu Trokadero.
Projekat, čije je izvodjenje koštalo 82 miliona evra, uradio je arhitekta Žan-Fransoa Boden, poštujući originalno zdanje.
Ovaj kompleks ujedinjuje Francuski arhitektonski institut, Školu Šajo, u kojoj se odvija obuka arhitekata i Muzej francuskih spomenika, koji predstavlja vremeplov kroz 800 godina francuske arhitekture, od gotičkih katedrala do Žan Nuvela, jednog od najpoznatijih savremenih francuskih arhitekata.
Na otvaranju centra, Sarkozi, koji nije poznat kao ljubitelj umetnosti, založio se protiv anonimnih medjunarodnih arhitektonskih konkursa i zatražio reformu pravila prilikom prijavljivanja na ove konkurse, koja bi bila sprovedena na evropskom nivou.
On se založio i za "novi projekat velikog Pariza", koji podrazumeva proširenje prestonice na predgradja.
Francuski predsednik se založio za "humanizaciju" predgradja, koja su, prema njemu, "dugo bila zapostavljena", kao i za velike projekte sa ciljem da se modernizuje lice Pariza, koji u poredjenju sa dinamičnim evropskim prestonicama, poput Londona ili Berlina, liči na muzej.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.