
Redak, 710 godina star primerak Magna karte, vredan oko 30 miliona dolara, biće u decembru ponudjen na prodaju na Sotbijevoj aukciji u Njujorku, saopštila je ta kuća, a prenose agencije.
Magna kartom (Magna Carta Libertatum) su utvrdjena prava engleskog naroda i ograničena je vlast kralja. U američkom Ustavu nalaze se ideje i fraze preuzete direktno iz te povelje, koju je engleski kralj Džon pod prinudom barona potpisao 1215. godine.
U njoj se, pored ostalog, navodi da slododni ljudi ne mogu da se zatvaraju ili lišavaju vlasništva bez sudjenja, uključujućii pravo na brzo sudjenje pred porotom.
Sotbi navodi da je Magna karta ratifikovana i ponovo izdavana sa svakim engleskim monarhom posle Džona. Kao zakon prihvatio ju je britanski parlament 1297, kada ju je ponovo objavio kralj Edvard Prvi.
Kopija koja će biti prodata potiče iz 1297.
Aukcijska kuća navodi i da postoji manje od 20 primeraka Magna karte i da je onaj koji će se naći na aukciji, izložen u Nacionalnom arhivu u Vašingtonu, jedan od dva koji se nalaze izvan Britanije. Druga kopija, takodje iz 1297, vlasništvo je australijske vlade.
Taj dokument je "simbol večne želje čovečanstva za slobodom" i "talisman slobode", rekao je zamenik direktora Sotbija Dejvid Reden.
Aukcijska kuća navodi da će Fondacija Perot, koju je milioner i bivši kandidat za predsednika SAD Ros Perot osnovao radi filantropskih stipendija, novac iskoristiti za svoje dobrotvorne
akcije. Ta fondacija je Magna kartu kupila 1984.
(Beta)
Magna kartom (Magna Carta Libertatum) su utvrdjena prava engleskog naroda i ograničena je vlast kralja. U američkom Ustavu nalaze se ideje i fraze preuzete direktno iz te povelje, koju je engleski kralj Džon pod prinudom barona potpisao 1215. godine.
U njoj se, pored ostalog, navodi da slododni ljudi ne mogu da se zatvaraju ili lišavaju vlasništva bez sudjenja, uključujućii pravo na brzo sudjenje pred porotom.
Sotbi navodi da je Magna karta ratifikovana i ponovo izdavana sa svakim engleskim monarhom posle Džona. Kao zakon prihvatio ju je britanski parlament 1297, kada ju je ponovo objavio kralj Edvard Prvi.
Kopija koja će biti prodata potiče iz 1297.
Aukcijska kuća navodi i da postoji manje od 20 primeraka Magna karte i da je onaj koji će se naći na aukciji, izložen u Nacionalnom arhivu u Vašingtonu, jedan od dva koji se nalaze izvan Britanije. Druga kopija, takodje iz 1297, vlasništvo je australijske vlade.
Taj dokument je "simbol večne želje čovečanstva za slobodom" i "talisman slobode", rekao je zamenik direktora Sotbija Dejvid Reden.
Aukcijska kuća navodi da će Fondacija Perot, koju je milioner i bivši kandidat za predsednika SAD Ros Perot osnovao radi filantropskih stipendija, novac iskoristiti za svoje dobrotvorne
akcije. Ta fondacija je Magna kartu kupila 1984.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.