Čuveni srpski glumac Slavko Simić, koji je ostvario blistavu karijeru u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, preminuo je u utorak, 20. novembra, nakon duge bolesti u rodnom Beogradu, saopšteno je iz ovog pozorišta .

Simić je rodjen 21. jula 1924. Debitovao je 1953. godine na sceni novosadskog SNP-a, kada je njegov umetnički potencijal prepoznao Velibor Gligorić, tadašnji upravnik JDP-a koji je voleo da kaže da je Simić njegov izum.

U svojoj matičnoj kući JDP-u Simić je decenijama, sve do penzije, afirmisao dramsku umetnost i umetničko stvaralaštvo. Pored glume pisao je o velikim glumačkim likovima Dobrici Milutinoviću i Zorici Šumadinac, objavio je svoje razgovore sa Ivom Andrićem i predstavio portrete šest upravnika JDP-a.

Bio je predsednik Saveza dramskih umetnika Srbije u periodu od 1968. do 1973. Dobio je Vukovu nagradu, u isto vreme kada je njegov mladji brat, glumac Nikola Simić, nagradjen "Ćuranom".

Igrao je u filmovima "Pod istim nebom" (1964), " Bekstva" (1968), " Višnja na Tašmajdanu"(1968), " Hitler iz našeg sokaka" (1975), "Hajdučka vremena"(1977), "Paviljon" (1978) i "Tri letnja dana" (1997) koji je snimio kao penzioner.

(Tanjug)