Ove godine Nemačka će u velikom stilu obeležiti 100. godišnjicu rođenja Herberta fon Karajana, jednog od najznačajnijih dirigenata 20. veka. Udovica proslavljenog muzičkog genija Elijet tražila je da to bude u slavljeničkom duhu, a ne kao preterano ozbiljna sećanja na čoveka koji je 35 godina bio na čelu Berlinske filharmonije.

Knjige, dokumentarni filmovi, specijalna CD izdanja i brojni koncerti biće organizovani u čast velikog dirigenta koji je rođen 5. aprila 1908. u Salcburgu.

Sedam zemalja, među kojima je i Austrija, već je najavilo organizovanje specijalnih muzičkih festivala povodom 100. godišnjice rođenja Karajana.

"Dojče gramofon" namerava da objavi do sada nepoznati tonski materijal koji je čuvao u svojoj arhivi, a EMI je saopštio da će izdati nekoliko specijalnih izdanja.

Nemačka i austrijska televizija zajedno su snimile dokumentarac u kojem će biti ekskluzivno prikazani intervjui sa Karajanovom suprugom i njihovim kćerkama Izabel i Arabel, kao i razgovori sa violonistkinjom An-Sofi Muter i dirigentima Seiđi Ozavom i Sajmonom Raterom.

Karajanova smrt, 16. jula 1989, u naručju supruge Elijet u njihovoj kući u predgrađu Salcburga, označila je kraj jedne epohe.

Elijet fon Karajan je prekinula decenijsko ćutanje da bi dala intervjue i promovisala svoju autobiografiju "Moj život uz njega", koja baca drugačije svetlo na večito ozbiljnog čoveka kakvog pamti šira publika.

"On je bio najnežniji, najdarežljiviji čovek u privatnom životu", piše u autobiografiji Elijet, čija je želja da nove generacije ljubitelja klasične muzike upoznaju Karajana kojeg je ona poznavala i volela. Pored ove knjige, Elijet namerava da objavi dupli album sa Karajanovim "omiljenim hitovima".

Većina poštovalaca, Karajana pamti kao "kuma klasične muzike" ili "poslednjeg titana". Ima i onih koji će za njega reći da je bio "diktatorski dirigent" koji je gvozdenom pruskom pesnicom vodio Berlinsku filharmoniju od 1955. do smrti, 1989. godine.

(Tanjug)