• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Uručena nagrada Biljana Jovanović

Književnu nagradu Biljana Jovanović za 2007. godinu, dobili su Nemanja Mitrović za knjigu "Bajke" i Uglješa Šajtinac za knjigu "Vok on".

Književnu nagradu Biljana Jovanović za 2007. godinu, dobili su Nemanja Mitrović za knjigu "Bajke" i Uglješa Šajtinac za knjigu "Vok on".

Žiri koji su činili Božo Koprivica (predsednik), Milovan Marčetić, Milan Đorđević, Ana Ristović i Vladislava Gordić Petković odlučili da ta dva autora ravnopravno podele nagradu.

U obrazloženju žirija se ističe da su autori Mitrović i Šajtinac pripadnici različite generacijske i poetičke pripadnosti, na osoben i efektan način prikazali bunt, prestup i iskušavanje forme karakteristične za delo Biljane Jovanović.

"Mitrovićeva kratka proza pleni neočekivanim saglasjima liričnosti, istorizma, legende i snoviđenja dok proza Uglješe Šajtinca u žanrovskom mešanju intimne ispovesti i angažovanog romana iskazuje prkos i otpor konvencijama i normama lokalne sredine", piše u obrazloženju.

Nagrada Biljana Jovanović ustanovljena je 2006. godine povodom obeležavanja 10 godina od smrti te književnice.

Rođena je u Beogradu 1953. godine, a diplomirala je na Filozofskom fakultetu . Objavila je niz knjiga među kojima su romani "Pada Avala", "Psi i ostali", "Duša jedinica moja", drame "Ulricke Meinhof" "Leti u goru kao ptica", "Centralni zatvor", "Soba na Bosforu", kao i zbirku pesama "Čuvar".

Objavila je i zajedničku antiratnu prepisku "Vjetar ide na jug i obrće se na sjever" sa Marusom Krese, Radom Iveković i Radmilom Lazić.

Biljana Jovanović se tokom svog rada borila za građanske i ljudske slobode, bila je potpisnica svih peticija 70-ih i 80-ih godine protiv represije i mitova komunističkog režima, članica prvog Odbora za zaštitu umetničkih sloboda koji je osnovan 1982. godine u odbranu pesnika Gojka Đoga i predsednica prve nevladine organizacije, Odbora za zaštitu čoveka i okoline, koji je osnovan 1984. godine.

Tokom 90-ih godina bila je među osnivačima Helšinskog parlamenta, Beogradskog kruga, Civilnog pokreta otpora i inicijator i učesnik svih mirovnih i antiratnih akcija u Beogradu.

(Beta/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

SERIJE