Vinsenta Van Goga svet danas slavi kao jednog od najvećih slikarskih velikana, čiji je vizuelni pečat nemoguće pomešati s bilo kojim drugim. Međutim, u XIX veku, ovaj umetnik je za društvo bio tek još jedan "mračni, poremećeni čovek".
Njegovo usudno "ludilo", o kom se i danas pletu brojne teorije i legende, bilo je ujednom i njegova najveća patnja i gorivo za nenadmašnu kreativnost.
Vođen nezaustavljivom strasti, stvarao je manijakalno, nekad i do 20 sati dnevno, ostavivši iza sebe monumentalni opus od preko 800 slika. Ironija sudbine htela je da iz te reke umetnosti za života proda samo jednu.
"Slikao sam svim srcem i dušom, a um izgubio negde u međuvremenu", rekao je jednom čuveni slikar.
Dok je umro u bedi, verujući da je doživeo potpuni neuspeh, njegova dela danas predstavljaju neprocenjivo blago svetske kulturne baštine. No, i pored svega toga, čini se da se i dalje ljudi češće prisećaju trenutka kada je sebi odekao uvo, a ne znaju kako je do toga zapravo došlo.
Naime, tokom nekoliko nedelja boravka u gradu Arlu, Van Gog je delio dom sa još jednim slikarskim velikanom, Polom Gogenom. Njihov odnos bio je sve samo ne prijateljski, a česte svađe dovele su do toga da jedne noći Van Gog posegne za nožem i odseče svoje uho ili je to učinio Gogen tokom njihove rasprave, prema drugoj teoriji.
Da li je odsekao celo uvo ili ga je samo zasekao?
Postoje različite teorije o tome da li je Van Gog odsekao celo uho, ili jedan deo njega. Pismo francuskog doktora Feliksa Reja, koji je Vinsenta lečio, obustavilo je sve dileme. U njemu je crtež kojim je prikazano koliko je uho bilo ozleđeno.
Nakon ovog incidenta, Van Gog je smešten u duševnu bolnicu, a holandske novine su sledećeg jutra objavile članak sa sledećim sadržajem: "Sinoć u 23:30 slikar čije je ime Vinsent Van Gog pojavio se ispred bordela (maison de tolérance br. 1) tražeći devojku Rejčel i predao joj… svoje uho rekavši: 'Čuvaj ovo kao blago', a zatim je nestao. Policija, nakon što je bila izveštena o ovim događajima, koji su mogli biti učinjeni jedino od strane nesrećnog i ludog čoveka, sledećeg jutra je potražila ovog individualca. Pronašli su ga u krevetu, sa jedva vidljivim znacima života."
Najproduktivniji dok je bio u duševnoj bolnici
Period Van Gogovog boravka u duševnoj bolnici bio je istovremeno i jedan od njegovih najproduktivnijih slikarskih perioda. Završio je preko 100 crteža i naslikao 75 slika, među kojima je i njegova poznata "Zvezdana noć".
Van Gog nikada nije slikao tokom svojih napada, ali su njegova bolest i zatvorenost u bolnici umnogome uticali na umetničke teme kojima se bavio na svojim slikama.
Privrženost religioznoj tematici, kao i tematici porodičnog života i života zatvorenika bile su direktna aluzija na ličnu situaciju.
Ubeđen da mu je život promašaj
Bio je posvećen svom radu i živeo za umetnost i ljubav, i uprkos tome, sve je više postajao anksiozan, depresivan i usamljen, a svom bratu Teu, koji ga je uvek podržavao emotivno i finansijski, pisao je kako je očajan i besan na sebe jer ne može da radi onako kako bi voleo, i da je sve više ubeđen u to da je njegov život promašaj.
Jeo parafin, boje...
Razdražljivog i melanholičnog po prirodi, Van Goga je njegova predanost radu vodila ka zanemarivanju zdravlja. Kako je novac trošio na materijal za slikanje, slabo se hranio. Gubitak većine zuba uzrokovao je kasnije stomačne probleme. Patio je od nesanice, prekomerno pio, zarazio se gonorejom, zatim i sifilisom, jeo boju, terpentin i parafine.
Takođe, Van Gog je mislio o sopstenoj smrti, jer je odmalena prolazio pored groba na kome je pisalo njegovo ime - groba koji je, zapravo, pripadao bratu koji je preminuo pre Vinsentovog rođenja. Sve ovo dovelo je do sve učestalijih maničnih i epileptičnih napada, i Van Gog je sve više gubio kontrolu nad sobom.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
Bonus video:
Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!