- Vuk Stefanović Karadžić je u Srpskim narodnim poslovicama zabeležio izraz 'ostati na cedilu' i objasnio njegov prvobitni oblik.
- Kasnije je skraćen na današnji oblik, dok je značenje ostalo isto.
Vuk Stefanović Karadžić bio je centralna figura srpske kulturne i jezičke istorije 19. veka – čovek koji je narodni jezik uveo u književnost, reformisao pismo i postavio temelje savremene pismenosti.
Pored revolucionarne reforme azbuke i pravopisa, Vuk je ostao upamćen kao neumorni sakupljač usmenog narodnog blaga.
Godinama je putovao, slušao i od zaborava spasavao sve ono što je vekovima živelo isključivo u narodu, od epskih i lirskih pesama, preko narodnih umotvorina, običaja i verovanja, pa sve do izreka.
Upravo je jednu od izreka koju danas često koristimo - "ostaviti na cedilu", sačuvao od zaborava Vuk Karadžić, ali mnogi ne znaju kako je nastao, i kakva se grozna istina krije iza svega.
U "Srpskim narodnim poslovicama", Karadžić je zapisao sledeće:
"Ostao kao brabonjak na cjedilu. Đe koja se ovca i koza pobrabonja u muzlici kad je muzu, pa kad se mlijeko procjedi, brabonjci ostanu na cjedilu. Mjesto brabonjak govori se i druga riječ."
Prvobitni smisao ovog izraza, bio je u poređenju: "ostati napušten i osramoćen, kao brabonjak na cedilu" (znamo šta znači brabonjak).
Kasnije je izraz skraćen, pa se govori samo "ostati na cedilu", u već rečenom značenju, a značenje je ostalo isto.
Da li ste znali za ovu zanimljivost?
Bonus video: