
Večita buntovnica svetske muzičke scene, Džoan Baez, koja je nedavno napunila 65 godina, i dalje učestvuje u demonstracijama, ipak se donekle smirila i izjavila da sada samo želi da peva lepe pesme.
Ona danas kaže da je muzika mnogo važnija od poruke, da više ne veruje da može da promeni svet i da je optimizam za glupake.
Baez se pojavila na muzičkoj sceni 60-tih godina i ubrzo postala "muza pokreta dece cveća". Bob Dilan je njeno otkriće, a bila je i jedna od zvezda Vudstoka, podsetila je agencija DPA.
Njena pesma "We Shall Owercome" (Pobedićemo), koju je pevala marširajući 1963. godine uz Martina Lutera Kinga, često se i danas peva u protestima za gradjanska prava.
Bila je prisutna gde god se vodila borba za ljudska prava - od Zapadne obale i Pojasa Gaze, preko Čilea, Argentine, Kambodže i Vijetnama do Praga i tamošnje "plišane revolucije" 1989. godine.
Zato se našla pod velikim pritiskom vlasti, koje su je svrstale u "problematičnu grupu ljudi po bezbednost". Čak 45 dana je bila u zatvoru, a njene ploče su prosto proterane iz prodavnica. Iako je to nije slomilo, uticalo je na njeno mentalno zdravlje, pa je godinama išla na psihijatrijske seanse.
Baez i danas kritikuje američke vlasti, pa i američki narod, za koji kaže da je potpuno "izgubio pamet" jer skoro 30 godina živi bezbrižno i u izobilju, što, po njoj, "oštećuje mozak".
Na braniku njenog auta stoji nalepnica "Buš je lagao", a kalifornijski guverner Arnold Švarceneger za nju nije ništa drugo do tema za ismejavanje.
Za razliku od njih, veoma ceni Majkla Mura, režisera filma "Farehnajt 9/11", koji, po njenom mišljenju, jedini može nešto da uradi.
(Tanjug)
Ona danas kaže da je muzika mnogo važnija od poruke, da više ne veruje da može da promeni svet i da je optimizam za glupake.
Baez se pojavila na muzičkoj sceni 60-tih godina i ubrzo postala "muza pokreta dece cveća". Bob Dilan je njeno otkriće, a bila je i jedna od zvezda Vudstoka, podsetila je agencija DPA.
Njena pesma "We Shall Owercome" (Pobedićemo), koju je pevala marširajući 1963. godine uz Martina Lutera Kinga, često se i danas peva u protestima za gradjanska prava.
Bila je prisutna gde god se vodila borba za ljudska prava - od Zapadne obale i Pojasa Gaze, preko Čilea, Argentine, Kambodže i Vijetnama do Praga i tamošnje "plišane revolucije" 1989. godine.
Zato se našla pod velikim pritiskom vlasti, koje su je svrstale u "problematičnu grupu ljudi po bezbednost". Čak 45 dana je bila u zatvoru, a njene ploče su prosto proterane iz prodavnica. Iako je to nije slomilo, uticalo je na njeno mentalno zdravlje, pa je godinama išla na psihijatrijske seanse.
Baez i danas kritikuje američke vlasti, pa i američki narod, za koji kaže da je potpuno "izgubio pamet" jer skoro 30 godina živi bezbrižno i u izobilju, što, po njoj, "oštećuje mozak".
Na braniku njenog auta stoji nalepnica "Buš je lagao", a kalifornijski guverner Arnold Švarceneger za nju nije ništa drugo do tema za ismejavanje.
Za razliku od njih, veoma ceni Majkla Mura, režisera filma "Farehnajt 9/11", koji, po njenom mišljenju, jedini može nešto da uradi.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.