• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Da li ste se smorili od festivala?

 Predrag Vujić
Autor Predrag Vujić

"Inflacija" muzičkih festivala u regionu je dobra vest, ali da li imate novca da odete na sve koji vas zanimaju? Šta vas privlači prilikom odabira festivala? Koliko uopšte cenimo ljude koji se bave organizacijom festivala?

 Muzički festivali u Srbiji i regionu Izvor: MONDO/Stefan Stojanović

Kada je nastao muzicki festival EXIT bio je to prvorazredni kulturni dogadaj u Srbiji koja je vidala rane od rata, sankcija, bede, nemaštine... Bio je to pokušaj da se Srbija trgne, bilo je to "svetlo u tunelu". EXIT festival se u meduvremenu etablirao kao jedan od najznacajnijih, ne samo u regionu, vec i u Evropi, mada mu ponekad zameraju da je izgubio "dušu", okrenuo se stranoj publici i da, zapravo, živi na staroj slavi.

Danas, gotovo dve decenije kasnije, toliko je muzickih festivala u Srbiji i u regionu, da je pravo cudo kako uopšte opstaju. Da li je samoodrživost svih tih silnih festivala moguca i da li je moguce da oni budu besplatni?

Ovo je bila jedna od tema diskusije "Kontakt konferencije" u Beogradu, tokom koje su predstavnici raznih festivala uz regiona odgovarali na ovo i druga pitanja.

Anketa

Da li idete na muzičke festivale u regionu?

  • Da, ne propuštam ih!

    10.17% (109)

  • Ne, ulaznice su preskupe

    54.2% (581)

  • Da, ako moj najomiljeniji izvođač ili bend nastupa

    35.63% (382)

Da li idete na muzičke festivale u regionu?

Rezultati


Cinjenica je da mnoge festivale više i ne možemo da razlikujemo, jer su im gosti, odnosno izvodaci identicni. Kljuc je u tome kako privuci publiku i šta joj ponuditi da bude njen "prvi izbor"?

Za pohvalu su, svakako, svi ti ljudi koji u svojim sredinama pokrecu ovakve zabavno-kulturne manifestacije, najcešce bez prave podrške (i razumevanja) države i(li) lokalnih samouprava, iako i one imaju korist od toga, pre svega što se tice imidža i turizma. Ali, kako se izdvojiti iz "mase"?

"Entuzijazam bez para ima ograniceni rok trajanja. Da smo hteli da se obogatimo, sigurno se ne bismo bavili organizovanjem festivala. Mi smo na neki nacin 'cuvari vatre'. Da smo hteli, mogli smo do sada da postanemo folk festival i imali bismo tri puta više posetilaca, ali smo odlucili da ostanemo verni roku", kaže Rade Rakocevic ispred Beogradskog Beer festivala.

Upravo ovaj festival godinama opstaje iako je ulaz besplatan. I ubraja se u red najposecenijih, ne samo u Srbiji i regionu, vec i u svetu!

Kako uopšte Beer fest opstaje?

Rakocevic smatra da publici treba ponuditi dogadaj, iskustvo, nešto neponovljivo, kako bi se izdvojio na sve bogatijem tržištu festivala.

"Naša istraživanja pokazuju da publici muzika nije na prvom mestu, vec druženje. Zato na društvenim mrežama i imamo hešteg #mestosusreta. Beer fest to i jeste. Ono što je jedna od naših ideja jeste da publici, koja želi da plati, damo nešto novo, drugacije. Recimo, ko želi da plati, može da se druži sa muzicarima u bekstejdžu, izade na binu da bude sa nekom grupom, da, recimo, svira daire uz Kerber...", rekao je Rakocevic iz organizacije Beer festa.

Rakocevic je rekao da je ucešce grada, odnosno države u organizaciji festivala tek 3% (Beograd daje lokaciju - ugovor se obnavlja na tri godine, pruža komunalne usluge), a da je sve ostalo obezbedeno od sponzora. Ali, pregovori sa sponzorima znaju da budu mucni, pa su organizatori Beer festa jedne godine odlucili da prestanu da slušaju "diktat" i odrekli se jednog od najvecih proizvodaca piva. Taj bunt se pokazao uspešnim - sada se taj isti proizvodac vraca, spreman na kompromise.

Beogradski biznismen, poreklom iz Crne Gore, naceo je i temu ekonomske moci gradana Srbije, ali i regiona.

"Mi imamo najmanju stopu ekonomskog rasta u Evropi. Srecom teško da može da bude gore i primetno je poboljšanje. Ogromna kolicina novca u svetu se preliva i deo toga dolazi i kod nas. Ipak, obican covek ne može da razmišlja o kulturi, umetnosti, festivalima, kada krpi kraj sa krajem. Ako pocnu povecanja plata, onda ce ljudi biti spremni da potroše više u industriji zabave. Dobra vest je da je najgore iza nas", rekao je on.

Rakocevic je izneo i primer kada je Beer fest probao da naplati jedan dan festivala. Nije prošlo dobro.

"Naša publika bi najviše volela da dode da sluša U2, da je ulaz besplatan, a da pivo košta 50 dinara. Probali smo pre cetiri godine da naplatimo jedan dan, kad smo doveli Ce Lo Green-a i Parni valjak, koji pre toga dugo nije nastupao u Beogradu. Ulaz je koštao tri evra. Imali smo samo 35.000 posetilaca, što je tri puta manje nego što ih imamo kada je ulaz besplatan. Uobicajena dnevna poseta našeg festivala je više od 100.000 ljudi, cime možemo da se merimo sa tek nekim festivalima u svetu i to iz Južne Amerike", dodao je.

Za razliku od Beer festa koji je komercijalni festival, mnogi drugi nemaju taj luksuz da ne naplacuju karte. Takav je, recimo, Southern soul festival u Ulcinju, ili novosadski Festival ulicnih sviraca.

Natali Beljanski iz organizacije Festivala ulicnih sviraca istakla je da bi zajednica trebalo da bude više ukljucena u kultrni život i dogadaje.

"Znate, karnevali su postojali i bez sponzora. A danas je sve komercijalizovano. posetiocima se nudi sve servira. Rec je o konzumentskoj ideologiji. Kuda sve to vodi? Sa komunizmom je otišla i jedina dobra strana a to je što su ljudi bili zainteresovani da ucestvuju u manifestacijama. Sada nam sponzori odreduju kako ce izgledati festivali i to ne smemo da dozvolimo", istakla je Beljanski.

Taj festival se finansira iz državnih fondova i evropskih fondova i potpuno je besplatan. Sa razlogom.

"Ako se vec finansira iz državnih fondova, a to su pare gradana, onda im treba vratiti, dati im nešto na poklon", kaže ona.

Festival ulicnih sviraca u Novom Sadu najviše zavisi od volje i spremnosti države, odnosno organa lokalne samouprave da pomognu. Natali Beljanski kaže da zbog ceste promene vlasti stalno kucaju na vrata gradskih i pokrajinskih vlasti, iznova objašnjavajuci kakav je to festival i zašto je važan za grad i državu.

"Mladi brat" beogradskog Beer festivala, sarajevski Beer fest, nastao je, kako kaže Nenad Podžic, na "jaranskoj osnovi", sa idejom da se mladima pruži altenrativa, nešto drugacije od "turbo folka" i "šunda". Ali, taj festival naplacuje ulaz, jer... mora.

"Kad odrediš cenu karte - pose** te. Kad napišeš da je besplatno - opet ne valja, kao bezveze je. Mi smo odredili cenu karte od sedam konvertibilnih maraka (3,5 evra). Nama, u BiH, gotovo je nemoguce da dobijemo pare od države, jer smo komplikovani - imamo tri ministarstva kulture. Kad smo jednom stavili cenu karte od pet evra, to je bio kao Cernobilj, katastrofa. Posle smo vratili staru cenu karte. Ja cesto kažem da smo svi mi koji se bavimo organizacijom festivala - hrabri ljudi", izneo je Podžic sarajevska iskustva.

Jedan od festivala koji MORA da naplacuje karte da bi uopšte postojao jeste Southern soul u Ulcinju. Organizatori ovog festivala susrecu se sa mnogim problemima - od nepostojanja dobre saobracajne infrastrukture (recimo, nedovoljnog broja letova low cost kompanija), za razliku od, recimo, hrvatskih primorskih gradova, potom potpunog izostanka sluha lokalnih predstavnika vlasti...

"Za razliku od drugih festivala koji su ovde, mi nemamo ni struju, ni vodu, ni objekte. Imamo samo plažu i svake godine pravimo sve, od bine, pa nadalje. Nama je 50% budžeta od prodaje karata, ostalo od sponzora. Imamo dva razreda karata - za naše ljude, iz regiona i za one iz veceg dela Evrope (najviše zapadne). Pomoc države je simbolicna, a moramo da prodemo sve moguce tendere. Znate, kad dovodite osmoclani bend iz SAD, treba da platite osam avionskih karata, plus celokupnu opremu koju donose, smeštaj, hranu", rekao je Marko Pavlovic iz Sothern soul festivala.

Izneo je i zanimljiv utisak.

"Cim sletite u Dubrovnik, 'zapljusnu' vas bilbordi i obaveštenja da se održavaju Dubrovacke letnje igre. A u Ulcinju pojma nemate da se održava ovakav festival, koji vec ima svoje mesto u svetu. Ali, kad je koncert, recimo, Cece (Svetlana Ražnatovic), onda je ceo grad oblepljen njenim plakatima. I to pokazuje da sve zavisi od muzuckog ukusa onih koji su na vlasti u lokalu...".

Zato i jeste tendencija da se privlaci što veci broj ljudi iz inostranstva kako bi festivali mogli da "žive". S obzirom na "poplavu" festivala (muzickih, pretežno) ucesnici panela saglasili su se da bi trebalo da postoji cvršca veza medu njima, da se možda dogovori i kalendar kako se ne bi preklapali...

U svakom slucaju, pomoc zajednice, društva, svakog od nas ponaosob, neophodna je kako bismo festivale održali i na njih odlazili.

Komentari 32

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

wtb05

Arsenal fest Kragujevac

Vaña Yo

Samo BGD i NS , c c c c.... a dje je LoveFest?? Pa Zupska berba u Aleksandrovcu, pa gitarijade, kupusijade, knjizevne veceri, filmski festival ... verujte, imamo mi mnogo festivala, sto je na neki nacin deo nase kulture i drustva.

Observer

Živim u Novom Sadu i poprilično redovno idem na Exit. Provod je dobar ali ako ćemo realno lineup je iz godinu u godinu sve lošiji. Main Stage je presiromašan, Fusion prošle godine nikad tužniji. Ko sluša rok muziku zadnjih godina nije imao zasto ici na Exit. Pogledajte samo npr lineup za Infestival u Zagrebu: Alice in chains, Nick Cave, Queens of stone age.

SERIJE