Visoke temperature mogu naterati jednu vrstu australijskih guštera, koji su genetski mužjaci, da se pretvore u - ženke. Ovo otkriće baca novo svetlo na koji način neke vrste reptila određuju pol.
Ali postoji i treća vrsta reptila, kojoj pripadaju sve vrste krokodila, aligatora i morskih kornjača kod kojih temperatura, a ne geni koji određuju hromozome pola, pokreću diferencijaciju mužjaka i ženki. Pa tako, ekstremno niske ili visoke temperature najčešće uslovljavaju povećanje "ženske populacije".
Sada je ekipa naučnika, koju predvodi profesor Aleks Kvin, stručnjak za reptile u Institutu za primenjenu ekologiju Univerziteta u Kanberi, u Australiji, otkrila da je gušter, takozvani "bradati zmaj" (Pogona vitticeps), prijemčiv za obe vrste pola i da temperatura može nadvladati njegov genetski pol.
Kad su naučnici jaja reptila u inkubatoru izlagali relativno visokoj temperaturi - između 34 i 37 stepeni Celzijusa - većina embriona koji su imali XX hromozome pola (genetski mužjaci), pretvorili su se u ženke.
Zato naučnici zaključuju da "bradati zmaj" predstavlja, u evolucionom smislu, neku vrstu "prelaznog oblika" između dva glavna metoda određivanja pola - piše u najnovijem broju časopis Sajens.
Istraživači su takođe pokazali da, bar kad je reč o "bradatom zmaju", W hromozom nije neophodan u "stvaranju"
ženke. Oni pretpostavljaju da je dvostruka "doza" određenog gena u Z hromozomu ključna za određivanje pola mužjaka jer taj gen, kako veruju, "deaktivira" visoka temperatura.
"Mogućnost da u 'bradatom zmaju' postoji gen Z hromozoma koji zavisi od neke vrste 'doziranja' izuzetno je važno otkriće jer su do sada naučnici otkrili ključni gen koji kod sisara ali i kod samo jedne vrste riba odrerđuje pol", izjavio je profesor Kvin.
Ova ekipa australijskih naučnika planira da krene u lov na "master", ključni gen za određivanje pola kod "bradatog zmaj". Oni takođe žele da istraže u kojoj meri je stvarno raširen fenomen da temperatura može izazvati promenu pola kod reptila.
Kod mnogih drugih vrsta reptila, čiji hromozomi pola reaguju na temperaturu, to bi moglo da proširi broj vrsta koje su takođe osetljive na temperaturne promene.
"Ozbiljnu zabrinutost izaziva što bi postojeći stepen globalnog zagrevanja mogao biti prebrz da bi se razne vrste reptila prilagodile a to bi za posledicu imalo dramatičnu asimetričnost u odnosu polova i, u nekim slučajevima, čak i populacioni slom", upozorio je profesor Kvin u izjavi za Sajens.
(Fonet)