
Šareni tvor, veoma retka vrsta sisara, koji se oko dva meseca nalazi u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu nakon što su ga pronašli meštani Boljevca, uskoro će biti vraćen u prirodno stanište.
Viši kustos Prirodnjačkog muzeja Milan Paunović rekao je agenciji Beta da će šareni tvor, "najlepša, najegzotičnija i veoma retka vrsta sisara u Evropi", u tom muzeju ostati do početaka oktobra.
"Ovu vrstu tvora kome je zapadna Srbija krajnja granica staništa, tražili smo više od deset godina na području izmedju Paraćina i Zaječara. Uskoro ćemo ga vratiti na isto mesto, jer dolazi period kada traži rupu u zemlji da bi preživeo", objasnio je Paunović.
Životinju su našli meštani sela Krivi Vir kod Boljevca, a može se videti u istočnom delu Srbije, na Pešteru, i na Kosovu.
"Ne pušta tečnost neprijatnog mirisa, sem kad se brani, a veoma je brz i spretan", kazao je on i dodao da u prirodi taj tvor nije agresivan.
Hrani se najčešće glodarima, ali i malim pticama i voćem.
Pored šarenog tvora koji će ući u crvenu knjigu sisara Srbije, na njenoj teritoriji postoji i mrki i stepski tvor, koji živi u poljima Vojvodine.
"Nezahvalno je utvrdjivati brojnost, jer postoje godišnji ciklusi kod razvoja šarenog tvora", objasnio je Paunović.
Šareni tvor, latinski vormela peregusna, dugačak je oko 30 centimetara, težak 200 grama, a živi do 7 do 8 godina.
(Beta)
Viši kustos Prirodnjačkog muzeja Milan Paunović rekao je agenciji Beta da će šareni tvor, "najlepša, najegzotičnija i veoma retka vrsta sisara u Evropi", u tom muzeju ostati do početaka oktobra.
"Ovu vrstu tvora kome je zapadna Srbija krajnja granica staništa, tražili smo više od deset godina na području izmedju Paraćina i Zaječara. Uskoro ćemo ga vratiti na isto mesto, jer dolazi period kada traži rupu u zemlji da bi preživeo", objasnio je Paunović.
Životinju su našli meštani sela Krivi Vir kod Boljevca, a može se videti u istočnom delu Srbije, na Pešteru, i na Kosovu.
"Ne pušta tečnost neprijatnog mirisa, sem kad se brani, a veoma je brz i spretan", kazao je on i dodao da u prirodi taj tvor nije agresivan.
Hrani se najčešće glodarima, ali i malim pticama i voćem.
Pored šarenog tvora koji će ući u crvenu knjigu sisara Srbije, na njenoj teritoriji postoji i mrki i stepski tvor, koji živi u poljima Vojvodine.
"Nezahvalno je utvrdjivati brojnost, jer postoje godišnji ciklusi kod razvoja šarenog tvora", objasnio je Paunović.
Šareni tvor, latinski vormela peregusna, dugačak je oko 30 centimetara, težak 200 grama, a živi do 7 do 8 godina.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.