Nedavno hapšenje jutjubera M. R. poznatog pod pseudonimom Faraon, koje je usledilo nakon oštre reakcije javnosti i serijala tekstova portala MONDO, ogolilo je zastrašujuću stvarnost.
Reč je o čoveku koji u svojim snimcima otvoreno peva o devojčicama koje "nemaju ni 18 godina", uz eksplicitne s*ksualne naredbe poput "na kolena pa moli" i "jezik napolje". Da poraz bude veći, sporni spot koji je u međuvremenu uklonjen sa platforme Jutjub, sniman je u poznatoj prestoničkoj dečijoj igraonici.
Pogledajte kadrove iz problematičnog spota "Hello Kitty":
Evo njegovog teksta za pesmu "Žig zveri":
"Sveti tatice, nisam bila dobra, hoćeš me kazniti?
Naravno dušo
Jej
Nežna sam ko cvet, liži me ko med, faraonee
Poseduješ me, poljupci su tvojii, žig zveri
3, 2, 1...
Dolaze mi panteri
Murija, sudovi, krivično, delo
L-L-Like a motherfucking boss from narko kartelo (telo)
Posedujem tvoje telo (Ne)
Alo mala dole sedi
Ye daddy daddy
Ye-ye-yes daddy daddy
Glava dole (dole)
Oči gore (gore)
Jezik napolje
Ah yes daddy daddy
Ye-ye-yes daddy daddy
Glava dole (dole)
Oči gore (gore)
Jezik napolje
Mmmmmmmmmm ah
Nema ni 18, a hoće da se treska
Ima sliku lične, mora da je neka greška
Stalno piše ah, ah prazna joj je sveska
Kaže ništa, ne uči, a kod mene sve zna
Zna, da pliva, al' voli da se davi
Profi prima, odbojkom se bavi
Princeza je fina, al' ostali su sami
O-o-ona voli kad boli
Kazni je k'o da su u školi
Ajmo na kolena pa moli, moli
Bogu se mole vernice
A Faraonima
Maloletnice"
Ovo su kadrovi iz spota "Žig zveri":
Faraon nije jedini, da li smo normalizovali ovakve tekstove?
Iako je Faraon na veoma eksplicitan način opevao strašnu temu koja je krivično kažnjiva, to ne znači da je jedini autor koji se bavio ovom problematikom. Mnogi su komentarisali da se o ovome odavno peva, kako u domaćim, tako i u stranim pesmama. IIpak, činjenica da su ovi narativi decenijama unazad bili široko prihvaćeni i normalizovani ne znači da su oni moralno ispravni, niti to znači da smemo da nastavimo da ih tolerišemo u budućnosti.
Stiče se utisak da autori često mešaju pravo na kreativnu slobodu sa otvorenim plasiranjem nezdravih vrednosti. Neke pesme godinama pevamo i često ne razmišljamo o samom tekstu, a ono što čujemo stotinu puta podsvesno postaje normalno. Ipak, kada zastanemo i dublje analiziramo šta pojedine pesme zapravo poručuju, moramo da se zapitamo kako te reči utiču na društvo, a pre svega na mlade ljude. Problem je utoliko veći što se većina ovih numera pušta upravo u klubovima u kojima se okuplja mlađa populacija.
Objektifikacija žena, normalizacija odnosa sa maloletnicima i nasilje nad ženama samo su neke od problematičnih tema koje prožimaju domaću, tako i stranu diskografiju. Pritom, žanr uopšte nije presudan, bez obzira na to da li je u pitanju turbo-folk, moderni trap ili stara rok numera, u svima njima se mogu pronaći krajnje upitne poruke.
U ovom tekstu izdvojićemo samo neke od najupečatljivijih problematičnih stihova. Pritom naglašavamo da su ukusi različiti i da autori imaju potpuno pravo da svoje mišljenje i kreativnost iskazuju kroz umetnost. Ipak, postavlja se pitanje, gde se nalazi granica između kreativne slobode i društvene odgovornosti?
"Tebi tek sedamnaest je": Flertovanje sa maloletnicama i romantizacija grubosti
Jedan od pevača sa najintrigantnijim tekstovima svakako je Aca Lukas koji godinama puni arene i klubove širom regiona. Njegove pesme imaju mračan prizvuk poput "Lešća", "Nisam preživeo", "Koma", ali postoje i oni koji su i upitni.
U pesmi "Reci", čiji je autor teksta Marina Tucaković jedan stih posebno privlači pažnju. Naime, pevač otvoreno otkriva da se intimnim tonom obrača maloletnici, odnosno sedamnaestogodišnjakinji, pritom napominje da je on duplo stariji od nje.
"Ja mogu sad da lažem te
I obećam nešto veliko
Al' tebi tek sedamnaest je
A meni dva puta je toliko"
U samom refrenu, autor iznova naglašava starosnu razliku, ali dodaje i to da ga devojka svojim izgledom i pirsingom izaziva. Ovde dolazimo do vrlo opasnog terena okrivljavanja žrtve i dobro poznate, toksične fraze: "Sama je tražila, zašto se tako obukla".
"Da li ti je mama rekla
goli pupak s dijamantom
kad se vidi poziva na seks"
"Da li ti je mama rekla
Goli pupak s dijamantom
Kad se vidi poziva na s*ks (reci)"
"I ovaj štok što pijem ja
od tebe je, znaj, stariji
i ovaj sat što nosim ja
od tebe mi je stoput važniji"
Pored ove tematike, Aca Lukas u svojim tekstovima neretko opisuje toksičnu ljubav u kojoj žena trpi njegovu "mračnu stranu". To se pre svega odnosi na narativ u kom muškarac, pijan i grub, testira granice ženskog strpljenja, dok se ona zbog takvog odnosa na kraju i razboli, a ovo je najjasnije predstavljeno u pesmi "Voliš li me".
Pogledajte kadrove iz spota "Voliš li me":
"Voliš li me kad pravi sam grubijan?
Voliš li me kad okolo se ku**am?
I zdravlje zbog mene zauvek izgubiš
Reci mi da me voliš"
Maloletnice u kafanskim pesmama: Zašto odrastao muškarac peva šesnaestogodišnjakinji?
Jedna od pesama koja nosi duboko problematičan tekst, a u sam fokus stavlja uzrast devojke kojoj se obraća, jeste i stari hit Kemala Malovčića "Tek ti je 16 godina". Iako je narativ pesme dosta dvosmilen, nejasno je u kom svojstvu se odrasli pevač obraća maloletnici. Sam tekst na prvi pogled govori o tome da je ona "previše mlada za ljubav", veoma je upitna činjenica zašto se autor uopšte obraća devojčici od 16 godina u tom kontekstu.
"Tek tek, tek ti je šesn'est godina
Tek tek, tek tek
Tek što si na svijet došla, tek tek"
"A ti bi se šminkala
Rano ti je, dušo moja
Ima, ima vremena
Život tužnu priču piše
Još si mnogo malena "
"Tek tek, tek ti je šesn'est godina
Tek tek, tek tek
A ti bi u disko išla, tek tek
A ti bi se ljubila"
Ljubav koja boli: Gazi me, udari me, muči me
Ni ženski izvođači nisu ništa blaži kada je ova tema u pitanju. U domaćoj muzici se neretko glorifikuju žensko trpljenje i patnja, a bol se postavlja kao vrhunski dokaz i opravdanje za ljubav. Najočigledniji primer za to jeste hit Seke Aleksić "Idealno tvoja".
Iako je potpuno jasno da je ovde reč o dramatičnoj umetničkoj metafori, a ne o stvarnom pozivu na nasilje, ovakav izbor reči u muzici ipak može zvučati prilično neobično. Kada se stihovi posmatraju izvan konteksta melodije, narativ u kom žena kroz spremnost na trpljenje dokazuje svoju snagu i odanost šalje dvosmislenu poruku i ostavlja prostor za pogrešna tumačenja u javnosti.
"Kažeš nisam dobra, ljubavi
Da li stvarno veruješ u to?
Pitaj šta hoćeš, sve grehe priznaću
Ako sam kriva, znaj da nestaću"
"Udari me jako, da me zaboli
Možda se i nismo baš uvek voleli
Sutra biće bolje, veruj mi
Udari, da vidiš od čega sam
Stvorena za tebe, kao stena sam
Idealno tvoja cela sam"
Tanja Savić na sličan način normalizuje ideju da muškarac ima pravo da kazni i muči ženu, navodno "za njeno dobro", što je motiv veoma blizak onom u Sekinoj pesmi.
"Za moje dobro gazi me
ne daj da život mazi me
za moje dobro muči me
da budem loša uči me"
"Ako me voliš rani me
i pusti da ti vratim ja
jer samo dobrim curama
uvek se ružno dešava"
Ovi tekstovi su praćeni takvom muzikom da ih žene iz sveg glasa pevaju kao da izvode najtužniju baladu posvećenu ljubavi svog života. Ipak, kada se melodija skloni, ostaju reči koje zapravo govore o nasilju i svojevrsnom okrivljavanju žrtve, koja podsvesno smatra da je to nasilje i zaslužila.
"Za nju je tip da je psuje i bije": Brutalno opravdavanje nasilja u pop-rok klasicima
Međutim, nije samo folk muzika rezervisana za ovakve narative, već se i u pop i rok pesmama mogu naći izuzetno upitni i problematični tekstovi.
Tako je, na primer, jedan od najkontroverznijih pevača sa ovih prostora, Oliver Mandić, u pesmi "Nije za nju" naglasio da je žena zaslužila čoveka koji će da je "psuje i bije". Decenijama se ova pesma peva uglas, i iako ovaj stih možda nekome na trenutak zapara uši, on se uglavnom brzo zaboravi, ignoriše i pređe se na sledeću pesmu.
"Nije za nju, nije za nju
Čovek k'o ja da je očima pije
Nije za nju covek ko ja
Za nju je tip da je psuje i bije"
"Sve da sačuva dom": Balada koja slavi žensko trpljenje i ćutanje
Jedan od miljenika balkanske publike, Zdravko Čolić, podelio je javnost kada je 2006. godine objavio pesmu "Kao moja mati". Dramatična balada, nošena sjajnim Čolinim glasom, pomalo je pala u senku teksta u kom pevač govori o tome kako je njegova majka bila najbolja žena u njegovom životu i kako njegova partnerka to nikada neće moći da isprati.
Problematično je to što autor veliča majku upravo zato što je sve žrtvovala. Ona se uzdiže kao idol jer je pristala da ocu bude "i kraljica i sluškinja" i jer nikada nije bilo po njenom, isključivo sa ciljem da bi sačuvala dom.
"Što je bila ocu mom
Kraljica, sluškinja
Sve, al' nikada po svom"
"Ti nikad nećeš znati ljubav dati
Kao što je ona ocu mom
Dala sve što imala je
Sve da sačuva dom"
Engleski hit koji skriva istinu: Šta zapravo pevaju svetski "fini momci"
Sasvim je prirodno da nam tekstovi na maternjem jeziku brže "zaparaju uši" i izazovu reakciju, jer njihovu poruku upijamo direktno i bez prevoda. Međutim, zabluda je da je ovo isključivo lokalni, balkanski problem. Svetska muzička industrija nimalo ne zaostaje, naprotiv, neretko je mnogo brutalnija. Ono što najviše zabrinjava jeste činjenica da to nisu marginalne pesme, već planetarni mega-hitovi uz koje plešu milioni, često potpuno nesvesni jezivih stihova koje izgovaraju.
Zabluda je da su sporne poruke rezervisane samo za buntovnike. Čak su i čuveni Bitlsi, koji su na početku karijere širom sveta važili za "fine momke iz komšiluka" prepoznatljive po bezopasnim, slatkim melodijama, imali izlete u ovu tematiku. Najočigledniji primer je njihov hit "I Saw Her Standing There" iz 1963. godine.
Pogledajte kako su izgledali Bitsli dok su izvodili ovu pesmu:
Jedna od najpoznatijih pesama u istoriji muzike otvara se stihom koji u sam centar pažnje stavlja činjenicu da devojka ima tek 17 godina, svesno naglašavajući njenu maloletnost uz sada već kultni, ali duboko dvosmislen dodatak: "Znaš na šta mislim" ("Well, she was just 17, you know what I mean").
Ovaj narativ nije napustio članove benda ni nakon raspada Bitlsa. Nekadašnji bubnjar grupe, Ringo Star, 1973. godine objavljuje pesmu "You're Sixteen", u kojoj još otvorenije celom svetu stavlja do znanja da se ludo zaljubio u devojčicu od 16 godina.
S obzirom na to da je Ringo u tom trenutku imao 33 godine, stihovi u kojima prisvaja maloletnicu dobijaju prilično mračan ton:
"You're sixteen, you're beautiful and you're mine / You're my baby, you're my pet" (Imaš šesnaest, prelepa si i moja si / Ti si moja beba, ti si moj ljubimac).
Odrasli muškarac u tridesetim godinama koji peva o maloletnici, nazivajući je pritom svojim vlasništvom i "ljubimcem", danas bi neizbežno bio meta javne osude i zgražavanja. Ipak, te 1973. godine, ovo je bio apsolutni hit.
Kad "umetnost" postane stvarnost: Istinita priča o Stivenu Tajleru i Džuliji Holkomb
Da granica između problematičnih stihova i jezive stvarnosti često ne postoji, najbolje svedoči primer Stivena Tajlera, frontmena legendarne grupe "Aerosmith". Njegov slučaj dokazuje da ovi tekstovi nisu bili samo puka umetnička fikcija, već odraz stvarnog ponašanja koje je industrija decenijama štitila.
Naime, 1975. godine, tada dvadesetsedmogodišnji roker uspeo je da nagovori roditelje šesnaestogodišnje Džulije Holkomb da mu zakonski prepuste starateljstvo nad njom. Jedini cilj ovog poteza bio je da maloletnica može nesmetano, bez pravnih posledica, da putuje s njim na turneje.
Situacija je kulminirala kada je Džulija ostala trudna. Umesto preuzimanja odgovornosti, roker, koji je u tom trenutku bio na vrhuncu slave i potpuno obuzet svirkama, izvršio je stravičan pritisak na nju da abortira. On se nesmetano vratio na binu pod svetla reflektora, dok je ona ostavljena da se sama nosi sa razorenim životom.
Ova frapantna dinamika u to vreme je tolerisana pod plaštom slobodnog "rokenrol načina života" i neizbežno se prelivala u mračan, buntovnički imidž celog benda.
"Aerosmith" objavljuje jedan od svojih najvećih hitova, pesmu "Janie's Got a Gun" 1989. godine. Iako je zvanična verzija da je numera inspirisana novinskim člankom, nemoguće je ignorisati stravičnu paralelu sa Tajlerovom prošlošću. Pesma govori o devojčici koja uzima oružje i sveti se za zlostavljanje, a u njoj se provlače stihovi: "What did her daddy do? / He jacked a little bitty baby, the man has got to be insane" (Šta joj je to otac uradio? Zlostavljao je malu bebu, taj čovek mora da je lud).
Kako je numera "Jailbait" komercijalizovala krivično delo
Ako su pojedini izvođači pokušavali da svoje problematične sklonosti upakuju u metafore ili "slatke" melodije, američki roker Ted Nudžent otišao je u potpunu, zastrašujuću krajnost. Njegova numera "Jailbait" iz 1977. godine predstavlja jedan od najdrastičnijih i najeksplicitnijih primera u istoriji rok muzike.
Za one koji nisu upoznati sa terminologijom, sam izraz "jailbait" (mamac za zatvor) u engleskom slengu označava maloletnu osobu, intimni odnos sa kojom po zakonu vodi direktno iza rešetaka. Bez imalo stida, Nudžent je naslovio pesmu i komercijalizovao pojam koji je u svakom uređenom društvu sinonim za teško krivično delo, dok je publika to godinama konzumirala kao još jedan izraz rokenrol bunta.
Well, I don't care if you're just 13, you look real good, you look real mean...
Jailbait, face the wall.
(Baš me briga što imaš samo 13 godina, izgledaš stvarno dobro...)
"Izgledaš kao žena": Pop hitovi prebacuju krivicu na maloletnice
Još jedan primer koji savršeno ilustruje ovaj problem jeste veliki hit grupe "Gary Puckett & The Union Gap" – "Young Girl" (1968). Iako narativ pesme na prvi pogled deluje kao da muškarac postupa ispravno, govoreći devojčici da treba da ode od njega jer je suviše mlada, stihovi zapravo kriju duboko manipulativnu poruku.
Kroz tekst, on suptilno svaljuje krivicu na nju, pravdajući sopstvenu požudu izgovorom da ona, zahvaljujući šminki, "izgleda kao žena". Ovo je klasičan, školski primer okrivljavanja žrtve, gde se teret odgovornosti za neprimerene porive odraslog muškarca bezobzirno prebacuje na fizički izgled deteta.
Vreme je da prekinemo ćutanje: Zašto nam je preko potrebna cenzura u muzici
Pesme i izvođači koje smo ovde spomenuli samo su vrh ledenog brega u nepreglednom moru sličnih tekstova. Kada ih dublje analiziramo, uočavamo opasne obrasce koji se konstantno ponavljaju. Sa jedne strane, tu je perfidno prebacivanje krivice na žrtvu (victim blaming). Kroz hitove poput "Young Girl", "Reci" ili "I Saw Her Standing There", narativ se gradi tako da se maloletna devojčica prikazuje kao svesna "zavodnica" koja mami starijeg muškarca, čime se celokupna odgovornost i krivica direktno skidaju sa odrasle osobe.
Sa druge strane, imamo pojam "Jailbait". Sama činjenica da u engleskom jeziku i globalnoj muzici postoji čitav termin koji maloletnice naziva "mamcem za zatvor", jeziv je pokazatelj koliko je s*ksualizacija dece decenijama bila komercijalizovana.
Međutim, to što se nešto godinama i decenijama provlači kroz tekstove, i što su uz takve stihove odrastale generacije, apsolutno ne znači da je to ispravno. Ne postoji nijedno opravdanje da se ovakvi destruktivni narativi i danas tolerišu i prenose mlađim generacijama.
Iako se svet umetnosti brani slobodom govora, kada su u pitanju romantizacija nasilja, objektifikacija žena i normalizacija pedofilije mora da postoji cenzura. Umetnička sloboda nikada ne sme i ne može biti važnija od zaštite dece i osnovnih moralnih načela, a granica onoga što je društveno prihvatljivo mora jadno da se povuče.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili fotografija/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
Bonus video:
Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!