- Sigmund Frojd je ostao upamćen kao osnivač psihoanalize i čovek koji je promenio pogled na ljudski um, snove i nesvesne nagone.
- Iza naučnog ugleda krila se mračna porodična strana: suprugu Martu je potčinio, a sestru Minu i ćerku Anu držao pod snažnim uticajem.
- Ana Frojd je postala poznata psihološkinja i osnivač dečje psihoanalize, ali nikada nije zasnovala sopstvenu porodicu.
Sigmund Frojd je ušao u istoriju kao otac psihoanalize, čovek koji je razbio tabue 19. veka i zauvek promenio način na koji čovečanstvo posmatra ljudski um, nesvesne nagone i snove. Njegove teorije o potisnutim željenjem i ličnosti revolucija su u psihologiji, a ime austrougarskog lekara postalo je sinonim za razumevanje najdubljih ljudskih tajni.
Međutim, iza fasade naučnog genija krila se mračna strana, a njene najveće žrtve bili su upravo njegovi najbliži.
Frojd nije ostavljao svoje teorije u ordinaciji već ih je preneo u sopstveni dom, namećući strogu kontrolu i surovu dominaciju nad suprugom Martom, dok je svoju najmlađu ćerku Anu pretvorio u svojevrsni psihoanalitički eksperiment.
Supruga mu bila prva
Svoju suprugu Martu Bernajs upoznao je 1882. u Beču kada je imao 26 godina. Devetnaestogodišnjakinja iz ugledne jevrejske buržoaske porodice odmah mu se dopala, a očarale su ga njena gracioznost i skromnost. U ranim pismimima ju je opisivao kao "nežnu i inteligentnu", no priča se kasnije promenila.
Inače, veruje se da je Marta prva žena sa kojom je Frojd bio, a nakon samo par meseci ju je i zaprosio. Međutim, iako je prihvatila udaju, u priču se umešala njegova buduća tašta. Problem je bio taj što je Sigmund bio siromašan, a nije joj se dopala ni njegova teška ličnost, kao i stavovi o religiji.
Oni su se čak i odselili u jednom trenutku iz Beča ne bi li ih razdvojili, ali nisu uspeli. Tokom četiri godine romanse Frojd joj je poslao oko 900 pisama, njemu 600, i često joj se obraćao sa "moja slatka devojko" i "moja princezo". Bio je i izuzetno ljubomoran, čak i na njenu rođaku.
Obećavao joj je da će popraviti finansijsku situaciju, a sve kako bi dokazao da njena majka nije u pravu, što je dovelo da dobije dozvolu od njene majke da se konačno venčaju.
Pre braka kraljica, pa domaćica
Nažalost, romantična ljubav je brzo izbledela. Dok je pre njihovog venčanja Sigmund često delio svoje ideje sa Martom, smatrajući je dostojnom sagovornicom, sada ju je video samo kao domaćicu, čiji je posao bio da brine o deci i kući, da mu se bespogovorno pokorava i da mu se ne meša u posao.
Pravio joj decu pa kukao
Od 1887. i 1895. godine Marta je, jedno za drugim, rodila šestoro dece, a Frojd se često žalio na dečju buku ali i finansijske poteškoće. Nakon rođenja najmlađe ćerke Ane, Frojd je prekinuo intimne odnose sa suprugom.
U isto vreme, dok je Martu smatrao "domaćicom", njenu sestru Minu je smatrao zanimljivom sagovornicom. Mina je čak i prešla da živi sa njima, a kasnije je zajedno putovao sa njom po Italiji, odsedajući u istoj hotelskoj sobi. Mina je navodno čak i Frojdovom kolegi Jungu priznala da je u vezi sa zetom.
Bio strog otac
Kada je reč o odnosu sa decom, Frojd je bio strog otac, a posebno ga je razočaralo što niko od njih nije postao intelektualac već običan građanin.
Najstariji sin mu je bio prvi ljubimac, ali ipak nije postao naučnik već uspešan advokat.
Inače, sva Frojdova deca su živela dugo osim Sofije. Umrla je 1920. godine tokom epidemije španskog gripa. Imala je samo 26 godina. Frojd je tugovao zbog gubitka, pišući o tome:
"Izgubio sam deo svog srca."
Diskutabilan odnos sa najmlađom ćerkom
Zato ne čudi što je Frojd kasnije postao jako vezan za najmlađu, Anu. Njihov odnos je bio toliko čudan da je izazvala brojne glasine.
Nazvao ju je "moja Antigona", što je bilo veoma dvosmisleno u kontekstu njegove teorije o Edipovom kompleksu.
Frojd je lično analizirao Anine snove, što je ojačalo njihovu emocionalnu vezu, ali i zamaglilo njihov osećaj ličnih granica. Njen otac je zahtevao potpunu posvećenost od nje i bio je dominantna figura. Ona je bila njegova prijateljica, asistentkinja, učenica i lična sekretarica.
Prema sačuvanoj prepisci, Frojd je izrazio mišljenje da bi Ana trebalo da se fokusira na posao, a ne na svoj lični život. I tako se i dogodilo. Ana je živela 87 godina, ali se nikada nije udavala niti imala decu.
Čitav svoj život posvetila je naučnom radu, brizi o svom ocu i unapređenju njegovog nasleđa. U mladosti je sanjala da postane učiteljica u osnovnoj školi, ali pod očevim uticajem krenula je njegovim stopama. Postala je osnivač dečje psihoanalize i jedna od najpriznatijih psihologinja 20. veka. Ipak, danas mu mnogi zameraju zbog načina na koji je tretirao ćerku.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
Bonus video:
Svet poznatih nadohvat ruke. Sve goruće teme, aktuelna dešavanja i najsočniji tračevi na jednom mestu. Pridruži se Viber zajednici ŽIVOT POZNATIH i budi u toku svakog dana!