Astma je hronična bolest disajnih puteva od koje u svetu boluje oko pet odsto odraslih i oko 12 odsto dece.
Astma se manifestuje ponavljanim epizodama otežanog disanja, "zviždanja" u grudima, stezanja u plucima i kašljem, najcešce tokom noci ili u ranim jutarnjim satima.
Ovi problemi se kod astmaticara javljaju najcešce kad su prehladeni, ili kad su u kontaktu sa odredenim alergenima, bilo to aerozagadenje, recimo duvanski dim ili intenzivni mirisi, bilo respiratorni alergeni kakvi su na primer grinje, polen, ili dlaka kucnih ljubimaca.
Kada naide ovakva epizoda otežanog disanja, prolazi ili spontano ili nakon primene lekova koji šire disajne puteve (bronhodilatatori), najcešce putem "pumpice".
Kod više od polovine obolelih, simtomi astme javice se prvi put u detinjstvu ili ranoj mladosti, najkasnije do 45. godine. Ukoliko ovi simptomi pocnu da se javljaju u kasnijem životnom dobu, u najvecem broju slucajeva nece biti u pitanju astma, vec neko drugo oboljenje.
Astmu je važno otkriti na vreme i odmah poceti lecenje, jer uz redovne kontrole dete može da vodi normalan život, pa cak i da se bavi vrhunskim sportom.
Ako se bolest zapostavi, obicno prelazi u težak oblik od kog boluje 15 odsto dece.
Procenjuje se da od astme u svetu boluje oko 300 miliona, a godišnje od ove bolesti umre oko 250.000 ljudi.