Naučnici su analizirali oko 500 zuba i kosti pronađene u Nemačkoj, Rusiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Litvaniji, Estoniji i Letoniji u cilju pronalaska tragova bakterije Jersinija pestis.
Nomadi evroazijskih stepa doneli su kuguu Evropu pre 4.800 godina, izmedu kraja neolita i pocetka bronzanog doba, navodi se u studiji objavljenoj u naucnom casopisu "Current Biology".
Uzorci bakterije pronadeni su u zubima i kostima ljudi koji su živelu u tom periodu, rekli su naucnici koji su analizirali genom bakterije odgovorne za kugu.
Analiza drevnog oblika kuge bi mogla da omoguci bolje razumevanje evolucije te bolesti, koja je kasnije postala opasnija.
Naucnici su analizirali oko 500 zuba i kosti pronadene u Nemackoj, Rusiji, Madarskoj, Hrvatskoj, Litvaniji, Estoniji i Letoniji u cilju pronalaska tragova bakterije Jersinija pestis, odgovorne za kugu.
Ta zarazna bakterija izazvala je velike pandemije tokom istorije, medu kojima je poznata "crna smrt" koja je u 15. veku ubila oko 30 miliona ljudi, što je tada predstavljalo skoro polovinu evropskog stanovništva.
Kuga je bolest glodara, a šire je buve. Ljudi najcešce bivaju inficirani kada ih ujede zaražena buva, a bolest se manifestuje oticanjem limfnih cvorova i ponekad upalom pluca.
Prema zdravstvenim zvanicnicima, oteceni limfni cvorovi lece se antibioticima, ali upala pluca može da ubije pacijenta u roku od 24 sata ukoliko se odmah ne preduzme lecenje.
Zbog brzog širenja i velike smrtnosti, bakterija kuge može da bude i oružje u eventualnom biološkom ratu.