Od bolova u stomaku, preko ubrzanog pulsa i simptoma nalik na napad astme... Evo šta vam se dešava kad zapalite cigaretu.
Pušenje je faktor rizika za skoro sve hronicne bolesti koje vam padnu na pamet, ali, strucnjaci upozoravaju da svaka zapaljena cigareta i trenutno ostavlja štetne posledice, pošto vec prvi dim remeti funkcije mnogih velikih sistema organa.
Nešto više od trecine punoletnih gradana u Srbiji puši bar jednu cigaretu dnevno. I svako od njih trebalo bi da pronade motiv da prestane da puši, a mi cemo malo da "pripomognemo".
Evo šta vam radi svaka zapaljena cigareta:
Prvi dim menja vaš sledeci udah
Pušenje ima isti efekat kao astma. Prvi simptom astme je bronhijalni spazam do kojeg dolazi kad se naglo stegnu mišici oko disajnih puteva. To može da izazove zadihanost i gubitak vazduha kod astmaticara, a upravo to se dogada i pušacima. I što dublje uvlacite dim, to veca šteta nastaje...
Disajni putevi su puni sekreta koji sprecava da u njih dospe ono cemu tamo nije mesto, ukljucujuci i dim. Ali kad taj sekret postane suviše gust, otežava nam disanje. Duvanski dim istovremeno onemogucava tu prirodnu filtraciju.
Jutarnji pušacki kašalj je dobar dokaz - to vaše jadno telo pokušava da se oslobodi toksina koji su se skupili u sekretu.
Prvi dim ubrzava rad srca
Dim cigarete utice na mehanizam razgradnje masnoca u organizmu, i zbog toga kad zapalimo cigaretu srce pocinje da radi ubrzamo.
Nikotin ometa razgradnju LDL (lošeg) holesterola, tako da on nastavlja slobodno da se krece kroz krvotok, a pitanje je trenutka kada ce poceti i da se gomila i zapušava arterije...
Osim toga, nikotin je snažan stimulans, ubrzava puls bez obzira na to na koji je nacin dospeo u organizam. Pušaci, u proseku, imaju oko tri otkucaja srca više u minutu od nepušaca.
Ako srce dugo radi pojacanim intenzitetom, to nije dobro. Otuda i tolike "iznenadne" smrti, cesto i kod mladih ljudi.
Sasvim mala doza nikotina može da vam "upropasti" stomak
Pušenje cesto izaziva refluks, vracanje želudacne kiseline, odnosno - gorušicu. Želudacna kiselina služi nam za varenje hrane do oblika koji ce našem telu omoguciti da je pretvori u energiju koja mu je neophodna za funkcionisanje.
Nikotin i duvanski dim remete prirodnu ravnotežu koja vlada u želucu i dovode do pojave gorušice. Osim toga, hemikalije koje se nalaze u duvanskom dimu slabe mišice koji razdvajaju želudac i dvanaestopalacno crevo, pa je moguce da ce se taj osecaj pecenja i proširiti...
Pošto je želudac kad pušite prezauzet "borbom" s želudacnom kiselinom, teže apsorbuje mikronutrijente i zato se pušaci osecaju slabo, umorno... fali im vitamina C, E i folne kiseline.
Sinusi se zatvore, pritisak u ušima raste
Sinusi su, kao i pluca, obloženi mikroskopski sitnim dlacicama koje sprecavaju prolazak štetnih materija dublje u organizam. Štetni sastojci iz duvanskog dima remete normalnu funkciju sinusa, i sekret se nagomilava, što stvara pogodno tlo za razlicite infekcije i upale.
Dugorocno, kao posledica se mogu javiti jake glavobolje, ali i slabljenje cula mirisa.
Toksini iz duvanskog dima ometaju i prirodan proces tokom kojeg se naše uho cisti. Kad se to desi, u srednjem uhu pocinje da se sakuplja tecnost, što povecava rizik od upale uha, piše "Dejli mejl".
Apstinencijalna kriza pocinje i pre nego što ugasite cigaretu
Pušaci obicno kažu da ih cigareta umiruje, ali naucna istraživanja kažu da je efekat sasvim suprotan. Kad povucete prvi dim, nikotin ekspresno stiže do mozga i na trenutak opušta regiju koja kontroliše emocije, orijentaciju u prostoru i sposobnost planiranja, ali to traje samo par sekundi.
Cim ovaj efekat popusti, javlja se tenzija, osecaj teskobe.
A sa svakim sledecim dimom, receptori u mozgu zaduženi za dopamin odumiru, tako da nam je sve teže da se osecamo dobro jer naš mozak sve teže obraduje taj osecaj.