Glasačima u Srbiji uveliko je "olakšan" izbor na lokalnim izborima, pa tako i u Beogradu, jer u principu glasaju za celu listu kandidata neke stranke a ne pojedinca "u glavu", kako je to u većinskim izbornim sistemima.

Ako tamo neki gospodin Blek ili gospođa Smit u Engleskoj moraju da "razbiju glavu" proučavajući lične i političke biografije i poređujući tek nekoliko kandidata od kojih će jedan predstavljati njihov okrug, u Beogradu Petrovići ili Jovanovići nemaju tih "briga". Oni će, kažu stručnjaci, glasati za partiju ili, još pre, njenog lidera - nosioca liste, ne mareći mnogo ko je sve na listi odbornika, ili čak ko je formalno prvi na listi.

Ali i pored toga, zanimljivo je pogledati koga, to jest, kakvih su se profesija i zanimanja kandidati na ovogodišnjim izborima u Beogradu.

Za neko mesto od 110 odbornika Skupštine Grada Beograda, kandidovale su se 24 liste sa 1.504 kandidata.

Uopšteno gledano, liste su izjednačene po socijalnoj i profesionalnoj strukturi. Uglavnom su to srednje i visokoobrazovani kandidati koji su po profesiji inženjeri, profesori, menadžeri, preduzetnici...

Velike partije i koalicije prednjače sa brojem onih formalno najobrazovanijih - doktora nauka i profesora univerziteta. U koaliciji oko Demokratske stranke ima ih 15, a samo po jedan manje kod stranaka okupljenih oko SNS i SPS, a 13 u koaliciji oko Dragana Đilasa. Od manjih stranaka najviše je "doktorska" DSS, sa 9 doktora i ona pod imenom muftije Muamera Zukorlića - tamo onih sa najvišim akademskim zvanjem ima pet.

Ima tu i drugih sa zvučnim "titulama", poput jednog brigadnog generala, general-pukovnika i kapetana bojnog broda sa liste DS, zatim generala vojnog imaju i na Đilasovoj listi, a kod SPS-a i jednog policijskog. Lista Marka Bastaća može se pohvaliti i jednim ambasadorom.

Za razliku od nekih ranijih izbora i sastava skupština na svim nivoima, ovom prilikom nema mnogo advokata i pravnika, dok je tek nešto više studenata i apsolvenata fakulteta. Nije mnogo ni radničkih zanimanja.

Ne mislimo tu na parodiju koju je u svom formularu izvela lista "Ni jedan od ponuđenih odgovora", gde su kao profesije kandidata navođene "izbeglica", "feminiskinja", "futsaler", "vodič kroz noćni život Valjeva" i sl, već na prava zanimanja kojima se ljudi bave, ili ih navode kao svoje profesije.


Tako se nekoliko mašinbravara može naći kada se pogleda lista kandidata SRS, ponekog pekara, kuvara, frizera, automehaničara ili jednostavno s opisom "radnik" imaju i u "Žutoj patkici" (Inicijativa Ne davimo Beograd), DSS-u, ili kod Marka Bastaća ("Šta radite bre"). I Beogondola ima jednog konobara, nekoliko "radnika", ali i valjda zbog balansa i jednog "direktora". Doduše "direktora firme" ima na listi i DSS.

"Najradničkije" liste su možda one Zavetnika, gde imamo i zavarivača, vozača, elektromontera, krojača..., i Jedinstvene stranke pravde, gde su i taksista, kamenorezac i autolimar, mada limara, autolakirera i poslastičara imaju i pod imenom Milorada Radulovića ("Dosta je bilo pljačke, korupcije i lopovluka").

Ali nije i sve u "konkretnim" stvarima, pa su se partije pobrinule da građanima omoguće da se poistovete i sa nekim ljudima koji se bave malo manje opipljivim kategorijama.

Proglašene 24 liste za BG izbore

Tako na listama imamo i umetnika raznih fela, od glumaca, slikara i književnika/spisateljica, preko igrača i koreografa, do muzičara, "muzičkih savetnika", pijanista (SNS), profesora violončela (DSS), tekstopisaca i čak dva operska pevača (kod Građanske stranke i Ljubiše Preletačevića Belog) i jednu prvakinju Beogradske opere (Zelena stranka). Ne zaboravimo i jednog "muzejskog savetnika" sa liste SNS-a.

Otkud dve liste Dosta je bilo?

Ima tu i onih koji se duhovnošću i ljudskim umom bave na još višem nivou. Njih "predstavlja" jedan matematičar (Ne davimo Beograd), nekoliko teologa, filozofa, jedan ikonopisac...

Što tu, na kraju krajeva, ne spomenuti i joga instruktora s liste Republikanske stranke ili psihoterapeuta sa liste Aleksandra Šapića.

I "erotski maser" na izborima u Beogradu