Uglavnom se smatra da su srednja deca neambiciozna, da nisu baš naročito društvena i da ih roditelji pomalo zanemaruju u korist prvog deteta. Ali, nije baš sve tako…
Uobicajeno se smatra da su prva deca uspešnija u životu, da su najmlada najrazmaženija jer im se posvecuje najviše pažnje, a gde se uklapaju srednja deca? Reklo bi se - nigde.
"Ukratko, takozvani sindrom srednjeg deteta podrazumeva da najstarije dete dobija sve nagrade, najmlade svu ljubav, a srednje ne dobija ništa", piše Urban Dictionary.
Srednja deca se, stereotipno, smatraju nevoljenom, zbog cega navodno imaju sumnje u sopstveni identitet, neretko se ponašaju problematicno da bi privukli pažnju i placu bez razloga, da bi ih roditelji primetili.
Medutim, novinarka "Indipendenta" Rejcel Hosi, i sama srednje dete u porodici, smatra da nije sve baš tako kako izgleda.
Ona tvrdi da roditelji zaista ponekad zanemaruju srednje dete u korist starijeg, da to može da ima negativne posledice, ali da sa druge strane može da ojaca i bolje pripremi drugorodeno dete za stvarni život.
"Iako su srednja deca zanemarena, i od strane roditelja i od strane istraživaca, oni zapravo od toga imaju koristi, dugorocno gledano", kaže psiholog Lin Grifin, koja dodaje da drugorodena deca imaju više saosecanja, sposobnost da misle izvan okvira i pod manjim su pritiskom da se negde uklope.
Rejcel kaže da je zbog toga što su je roditelji kao srednje dete cesto zanemarivali, od nje napravilo samostalnu osobu.
"Kada prvi put roditelj koraca stazama roditeljstva sa detetom, to je velika stvar, a važno je i kada poslednji put koraca tim stazama, sa najmladim detetom. Za ono izmedu niko ne mari", smatra Hosi.
Novinarka dodaje da su njeni roditelji bili oduševljeni kada je njen stariji brat diplomirao, ali nisu bili ni upola toliko zadovoljni kada je ona diplomirala, vec su mlako rekli da se "od nje to i ocekivalo".
"Ali, to deci daje sposobnosti za dalji život. Nama, srednjoj deci, nije potrebno da neko upravlja nama. Ostavite nas same i mi cemo se snaži. Verovatno cemo imati i sjajan posao jer smo se za to veoma trudili", smatra ona.
Rejcel dodaje da drugorodena deca zaista moraju više da se trude da bi ih roditelji primetili, da zbog toga pstaju ambiciozni, uvek se trude da budu bolji i postignu više.
"Pomaže nam to što smo rano navikli da izražavamo i govorimo ono što nam treba, da bi nas roditelji primetili. Takve stvari su nam od pomoci kada odrastemo".
Mnoga srednja deca su veoma uspešna u pregovaranju, tvrdi ona, zato što su roditelji cesto na strani najstarijeg i najmladeg deteta, pa deca "u sredini" moraju da pronalaze nacine da se njihov glas cuje.
Psiholog dr Grifin kaže da su srednja deca sklonija kompromisu i da umeju uspešno da se svadaju, u smislu da su to konstruktivne svade.
Rejcel dodaje da je srednjoj deci u prirodi da pokušavaju da izbegnu svaki konflikt jer se trude da balansiraju izmedu starijeg i mladeg brata/sestre.
"Moramo da pravimo kompromise jer se cesto najstarije i najmlade dete udruže protiv srednjeg. Ali, to je super jer se, kada odrastemo, dobro slažemo sa svima".
Hosijeva zakljucuje da, kada se sve sabere i oduzme, srednja deca bi trebalo da zahvale roditeljima. "Hvala vam što ste nas zanemarivali, ignorisali, što niste cinili da se osecamo posebno jer nas je ta bitka koju vode srednja deca, slucajno, napravila sjajnim ljudima".
Anketa
Šta vi mislite, da li su srednja deca zaista spremnija za stvarni život?
-
Svakako
62.77% (59)
-
Ne, to su gluposti
17.02% (16)
-
Ne znam
20.21% (19)