Težina bebe na rođenju zavisi pre svega od gestacijske starosti, odnosno vremena koje je provela u maminom stomaku, ali i još nekih faktora.
Kada se dete rodi, obicno prvo svi pitaju da li je sve u redu, a zatim slede pitanja koliko je beba duga i koliko je teška.
Zašto je važno koliko novorodence teži kada dode na svet?
"Generalno, to može da bude dobar pokazatelj bebinog zdravlja", kaže dr Dejvid Hil.
Ipak, bez obzira na to što je težina pokazatelj bebinog zdravlja, ne postoji jedna idealna brojka. Veoma mala beba može da bude rumena i zdrava, a novorodence normalne kilaže sa druge strane može da ima zdravstvene probleme.
Zbog toga, postoji nekoliko stvari koje se ticu bebine kilaže, a koje bi trebalo da znate.
Bebina kilaža i gestacijska starost
Najpre, treba da znate da težina novorodenceta uglavnom zavisi od gestacijske starosti, tj. vremena koje je dete provelo u maminom stomaku. Za bebe koje u stomaku ostanu svih 40 nedelja, prosecna težina je od 2,7 do oko cetii kilograma. Za one koje su rodene pre ili posle utvrdenog termina, te brojke su malo drugacije.
"U vecini slucajeva, bebe koje su rodene prevremeno su sitnije, dok su one koje 'probiju' termin malo krupnije. Zato je, kada govorimo o težini, gestacijska starost veoma bitna. Beba može da bude sitna jer je rodena u 36. nedelji, na primer, ali ako je njena težina prosecna za 36. nedelju, onda se smatra prosecnom", kaže dr Hil.
Zbog toga što prevremeno rodene bebe nisu punih devet meseci u stomaku, što je veoma važno za razvoj deteta, izložene su vecem riziku od zdravstvenih komplikacija, poput žutice, anemije, problemima sa disanjem, srcanim problemima, pa je ponekad potrebno da ostanu na neonatalnoj intenzivnoj nezi posle rodenja.
Ali, dr Hil opet podvlaci da to što je beba sitnija od one koja je rodena u 40. nedelji trudnoce ne znaci automatski i da je manja zdrava.
Bebina kilaža i genetika
Novorodencad koja u maminom stomaku ostanu punih devet meseci ponekad izlaze iz okriva prosecne težine od 2,7 do cetiri kilograma, a za to postoje razliciti razlozi.
Nekada je "krivac" za to genetika - ako su oboje roditelja sitni, ili su možda visoki ali mršavi. Ipak, u vecem broju slucajeva je manja ili veca težina bebe od prosecne odraz majcinog zdravlja.
Kada je beba teža manje od 90 odsto beba istog gestacijskog uzrasta (odnosno, kada spada u tih deset odsto), smatra se "malom za odredenih gestacijski uzrast". Uzrok za to ponekad može da bude ako fetus ne dobija nutrijente i kiseonik koji su neophodni za normalan razvoj organa i tkiva, a to može da se dogodi usled nekog zdravstvenog stanja koje ima majka.
Dr Hil dodaje da na bebinu kilažu može da utice to što majka ima visok krvni pritisak, srcane ili respiratorne probleme, probleme sa bubrezima.
"Pušenje ili konzumiranje alkohola u trudnoci takode može da smanji kilažu novorodenceta. Nadam se da vecina žena to do sada vec zna, ali nikada nije loše ponoviti", istice doktor.
Sa druge strane, ako je novorodence teže od 90 odsto beba istog gestacijskog uzrasta, smatraju se krupnim za taj gestacijski uzrast. Razlog za to može da bude gojaznost majke ili veliki broj kilograma dobijen u trudnoci. Cesto se, takode, povezuje sa gestacijskim dijabetesom.
Bebina kilaža i dijabetes
Gestacijski dijabetes nastaje kada hormoni u trudnoci ometaju sposobnost tela da koristi insulin, što rezultira povecanjem nivoa šecera u krvi.
"Majke koje imaju gestacijski dijabetes ili samo intoleranciju na glukozu mogu time da povecaju i bebin nivo šecera u krvi", kaže dr Hil. Visok nivo šecera utice na sposobnost tela da koristi inuslin, a rezultat je krupnija beba.
"Ove bebe mogu da budu tako krupne da je ponekad neophodan carski rez", kaže dr Hil i dodaje da je porodaj carskim rezom rizicniji i za bebu i za mamu od vaginalnog porodaja.
"Definitivno postoje neki zdravstveni problemi koji mogu da se povežu sa malom ili velikom kilažom za odredeni gestacijski uzrast. Zbog toga je veoma važno održavati zdrav nivo šecera u krvi. Sitne bebe nemaju dovoljno celija masti koje ih greju i održavaju šecer, a ako im nivo šecera padne mnogo nisko, to može da bude opasno po život. U tim slucajevima daju se suplementi kako bi se nivo šecera podigao. Slicno tome, kod krupnih beba cije mame imaju dijabetes ili intoleranciju na glukozu, one generišu previše insulina odmah po rodenju, što uzrokuje pad šecera i zahteva intervenciju", objašnjava on.
Dr Hil naglašava da krupne bebe cesto izgube na težini ubrzo po rodenju. Vecina novorodencadi optimalne kilae izgubi oko deset odsto težine koju nakon toga vrati, ali krupne bebe gube i više.
"Ako beba prosecne kilaže izgubi više od deset odsto težine prve nedelje života, to bi bio znak da ne jede dovoljno. Ali ako mama pati od dijabetesa, a beba gubi više od deset odsto težine, to nije tako alarmantno jer verovatno samo vraca težinu koju je i trebalo da ima na rodenju".
Na kraju, dr Hil dodajte da, bez obzira da li je beba na rodenju sitnija, prosecna ili krupnija, svakako ima dobre šanse da postane zdravo, srecno dete, ali da na kilažu svakako treba obratiti pažnju.