Evo šta kaže nauka, i razlog nije to što vam je prvo palo na pamet.
Vecina ljudi prve sede primetice negde posle tridesete godine. Ali, te sede vlasi nemaju nikakve veze sa stresom, to je samo bapska prica, samo da znate. Stres nam škodi, cinjenica je, ali je cinjenica i da od stresa necete osedeti.
Odgovor na pitanje zašto kosa postaje seda krije se u pigmentima u celijama vlasi kose. To je ono što odreduje boju kose, ali i trenutak kada ce ta boja poceti da se gubi, a kosa da sedi…
Generalno, do pedesete godine, polovina populacije izgubice boju u 50 odsto vlasi svoje kose. U proseku, muškarci sede više nego žene, narocito belci. Ali, zašto se to uopšte dogada?
Da bismo to mogli da razumemo, prvo moramo da razumemo šta odreduje boju kose, piše britanski "Miror".
U vlasima kose nalaze se melanociti koji stvaraju pigmente urastajuci u vlasi kose. Postoje dva tipa melanina, eumelanin i feomelanin.
Eumelanin stvara crne i smede, a feomelanin crvene i žute pigmente, i od zastupljenosti tih pigmenata zavisi da li ce osoba imati crnu, smedu, plavu ili ridu kosu.
Jedna od posledica starenja je i slabljenje sposobnosti melanocita da nastavi da stvara pigmente.
Kosa raste u ciklusima, faza rasta traje izmedu tri i pet godina, a onda se folikul iskljuci na oko tri meseca, da se "odmori" i pripremi za novu fazu rasta. Te faze se konstantno ponavljaju, ali kad zademo u odredene godine, naše telo više nije tako "dobro" u stvaranju nove kose.
"Naucnici su vec odavno utvrdili da bi efikasan nacin sprecavanja pojave sedih bilo produžavanje života melanocita u korenu dlake, tako što bi ga zaštitili od propadanja, ili proširivanje 'rezervoara' melanocitnih maticnih celija koje se nalaze u gornjem delu folikula vlasi, tako da pigmenti nastave da se nadoknaduju", kaže dr Rodni Sinkler, profesor dermatologije na Univerzitetu u Melburnu.
Da li postoji "lek" protiv sedih? Pa… naucnici se trude. Ali, izgleda da je lek protiv sedih, kao i lek protiv celavosti ipak još "na dugom štapu"…