Besplatno gorivo bi smanjilo zagađenje i zavisnost od fosilnih goriva
Tojota želi da napaja svoja vozila na gorive celije – vlažnim vazduhom!
Ovakva vozila vec postoje, poput "tojote mirai", i ona koriste vodonik, koji kombinuje sa kiseonikom u gorivoj c´eliji, oslobada energiju u obliku elektricne energije i jedini nusprodukt je cista voda, odnosno H2O.
Sad Tojota u saradnji sa institutom Differ želi da razvija sistem koji iz vlažnog vazduh, izdvajao prvo vodu, a onda i vodonik.
Motivacija za ovaj istraživacki projekat je dvostruka: potrebna su nova održiva goriva kako bi se smanjila naša zavisnost od fosilnih goriva, a drugo da vi se smanjila emisija gasova, izazivaca efekta staklene bašte.
Iako je mnogo cešce izdvajanje vodonika iz tecnosti, zapravo je jednostavnije to raditi iz gasa, odnosno iz vodene pare.
"Rad s gasom umesto s tecnostima ima nekoliko prednosti", objašnjava Mihalis Campas iz ovog instituta. "Tecnosti uvode neke tehnicke probleme, kao što je neželjeno stvaranje mehuric´a. Štaviše, korišc´enjem vode u gasnoj fazi umesto od tecne faze, ne zahteva skupe instalacije za precišc´avanje vode. I na kraju, pošto koristimo samo vodu koja je prisutna u okolnom vazduhu, naša tehnologija je takode primenljiva na udaljenim mestima gde nema vode”.
Tokom prošle godine prikazan je princip funkcionisanja ove ideje. Istraživaci su razvili novu foto-elektrohemijsku c´eliju u cvrstom stanju koja je bila u stanju da prvo uhvati vodu iz ambijentalnog vazduha i onda generiše vodonik pri osvetljenju generisanom od suncevog svetla.
Ovaj prvi prototip postigao je impresivnih 70 odsto performansi koje se dobijaju kada se ekvivalentni uredaj napuni vodom. Sistem se sastoji od polimernih elektrolitnih membrana, poroznih fotoelektroda i materijala za apsorpciju vode, kombinovanih u posebno namenjenom membransko-integrisanom uredaju.
U sledec´oj fazi projekta, Tojota i Differ nameravaju da postavku znacajno poboljšaju.
"U našem prvom prototipu koristili smo fotoelektrode za koje se zna da su veoma stabilne. Ali, materijal koji se koristi apsorbuje samo ultraljubicastu svetlost, što cini manje od pet odsto ukupne sunceve svetlosti koja dopire do Zemlje", kaže Campas. "Sledec´i korak je primena najsavremenijih materijala i optimizacija arhitekture sistema kako bi se povec´ali i unos vode i kolicina sunceve svetlosti koja se apsorbuje."
Kada se ova prepreka prevazide, istraživanje c´e se pomeriti ka unapredenju tehnologije. Postojec´e foto-elektrohemijske c´elije, koje su u stanju da proizvode vodonik, veoma su male, velicine oko kvadratnog centimetra. Da bi postale ekonomski održive, njihova velicina mora da bude povec´ana za najmanje dva do tri puta.
"Još nismo postigli, ali se nadamo da c´e jednog dana ove vrste sistema moc´i da se koriste u privatnim kuc´ama za napajanje energijom ili za napajanje automobila za svakodnevne potrebe", predvida Campas.
Najnovije i najzanimljivije vesti iz sveta automobila, automobilske tehnike, saveta, saobracaja… pratite u rubrici MONDO Auto, kao i na našim Facebook i Instagram stranicama.