Povećana zagađenost vazduha u Srbiji nije samo posledica prelaska toplana na mazut, već je uobičajena za ovaj period godine zbog individualnih ložišta, metereoloških uslova i intenzivnijeg saobraćaja.
Povećana zagađenost vazduha u Srbiji nije samo posledica prelaska toplana na mazut, već je uobičajena za ovaj period godine zbog individualnih ložišta, metereoloških uslova i intenzivnijeg saobraćaja.
"Zimi je zagađenost uvek povećana, zbog grejne sezone i intenziteta saobraćaja, kao i magle koju uzrokuju vlaga i hladno vreme bez strujanja vazduha, ali i aero zagađenje", objasnila je Branislava Matić iz Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Nagli porast zagađenja vazduha - dnevne vrednosti sumpor dioksida u Beogradu evidentiran je 7. januara, kada su gradske toplane, umesto gasa, počele da koriste mazut i kada su domaćinstva koja nisu priključena na daljinski sistem grejanja počela da koriste alternativne načine grejanja.
Institutu za plućne bolesti poslednjih dana javio se veći broj hroničnih bolesnika, koji se žale na kašalj i otežano disanje koji poslednjih dana muče i zdrave ljude, pa se zato svima savetuje da što manje borave napolju.
U Gradskom zavodu za javno zdravlje navode da je u glavnom gradu evidentiran značajan porast nivoa sumpordioksida koji je daleko od alarmantnog, ali i apeluju na hronične bolesnike da ne izlaze iz kuće bez preke potrebe.
Lekari ističu da su na zagađenje vazduha posebno osetljivi ljudi sa hroničnim oboljenjima - najčešće oni sa respiratornim, kardiovaskularnim oboljenjima, kao i deca predškolskog uzrasta i stariji, kojima se savetuje da ne provode mnogo vremena van svojih kuća.
(Tanjug)
"Zimi je zagađenost uvek povećana, zbog grejne sezone i intenziteta saobraćaja, kao i magle koju uzrokuju vlaga i hladno vreme bez strujanja vazduha, ali i aero zagađenje", objasnila je Branislava Matić iz Centra za higijenu i humanu ekologiju Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Nagli porast zagađenja vazduha - dnevne vrednosti sumpor dioksida u Beogradu evidentiran je 7. januara, kada su gradske toplane, umesto gasa, počele da koriste mazut i kada su domaćinstva koja nisu priključena na daljinski sistem grejanja počela da koriste alternativne načine grejanja.
Institutu za plućne bolesti poslednjih dana javio se veći broj hroničnih bolesnika, koji se žale na kašalj i otežano disanje koji poslednjih dana muče i zdrave ljude, pa se zato svima savetuje da što manje borave napolju.
U Gradskom zavodu za javno zdravlje navode da je u glavnom gradu evidentiran značajan porast nivoa sumpordioksida koji je daleko od alarmantnog, ali i apeluju na hronične bolesnike da ne izlaze iz kuće bez preke potrebe.
Lekari ističu da su na zagađenje vazduha posebno osetljivi ljudi sa hroničnim oboljenjima - najčešće oni sa respiratornim, kardiovaskularnim oboljenjima, kao i deca predškolskog uzrasta i stariji, kojima se savetuje da ne provode mnogo vremena van svojih kuća.
(Tanjug)