• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ivan Klajn: Čuvajmo srpski jezik

Naš poznati filolog i lingvista Ivan Klajn je povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika 21. februara, ocenio da bi trebalo više da se brinemo o srpskom jeziku, razvijanju jezičke kulture i očuvanju tradicije.

Naš poznati filolog i lingvista Ivan Klajn je povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika 21. februara, ocenio da bi trebalo više da se brinemo o srpskom jeziku, razvijanju jezičke kulture i očuvanju tradicije.

"Potrebna su nam novija izdanja pravopisa, rečnika i ostalih normativnih priručnika", rekao je Klajn, podsetivši da se u drugim zemljama svake dve - tri godine objavljuju nova izdanja rečnika.

"Mi se, u nedostatku novih, služimo starim rečnicima, a naši studenti koji izučavaju jezike, često su prinuđeni da kupuju zagrebačka izdanja, rekao je prof. dr Klajn, ističući da je još veća "muka" što nemamo normativnu gramatiku, ni ortoepiju - akcenatski rečnik.

U SANU se još od 1959. godine radi na "Velikom rečniku", do sada je odrađeno više od polovine posla, ali će generacije čekati na poslednju svesku tog rečnika, naveo je Klajn.

"Takođe, treba nam i novo izdanje Pravopisa Matice srpske. Sastavljen je odbor, počeo je da radi ali je nešto zapelo i već je isteklo četiri godine od roka kada je trebalo da bude završen", rekao je Klajn i podsetio da je i aktivnost Odbora za standardizaciju srpskog jezika u poslednje dve - tri godine gotovo zamrla.

Govoreći o izumiranju jezika uopšte i sve većoj "navali" engleskog, prof. Klajn smatra da je srpski ugrožen u meri u kojoj su to i drugi jezici. Opasnost preti čak i jezicima sa velikom tradicijom, francuskom, italijanskom, nemačkom.

"Smatram da ipak nije verovatno da ćemo doći do jednojezične civilizacije", rekao je Klajn, navodeći da engleski treba da bude jezik za međunarodno sporazumevanje, a ne da potisne nacionalne.

Svake dve nedelje u svetu se ugasi jedan od oko 6.000 jezika, a predviđanja su da će do kraja ovog veka najveći broj jezika odumreti.

Prema prognozama lingvista, od oko 6.000 jezika, do kraja 21. veka odumreće više od polovine, čak i do dve trećine. Jezici se gase umiranjem poslednjih ljudi koji govore neki jezik, fizičkim nestankom govornika, kao i prelaskom govorne zajednice na drugi, prestižni jezik sredine. To je slučaj sa imigrantskim grupama, ili sa indijanskim plemenima u Americi ili australijanskim Aboridžinima.

Ranko Bugarski, naš poznati lingvista, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, smatra da srpskom jeziku ne preti opasnost od odumiranja.

"U svetu ima oko 12 miliona ljudi koji govore srpski, uključujući naravno i Srbiju, naš jezik je standardizovan, sa gramatikom, rečnicima, institucionalnom podrškom", rekao je on, ističući da je drugo pitanje da li se dovoljno vodi briga o jezičkoj kulturi onih koji govore srpski jezik.

Pored Svetskog dana maternjeg jezika, od 2001. godine Savet Evrope je ustanovio i Evropski dan jezika, koji se obeležava 26. septembra.

Što se tiče uticaja drugih jezika, Klajn je podsetio da je to pojava koja je raširena u celom svetu i da ne mozemo da joj se suprotstavimo.

Komentarišući iskvarenost jezika, naročito kod mladih, on je podsetio da je omladina pod uticajem televizije i da ne čita obaveznu literaturu, klasičnu književnost.

"Mladi imaju uvek neki svoj žargon, sleng, to nije velika opasnost jer su privremeni i prođu, ali treba u vreme dok se još formira njihova jezička kultura da nauče osnove srpske tradicije", ocenio je on

(Agencije/MONDO)

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image