Novi crnogorski pravopis imaće 32 slova i zasnivaće se na principu "piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano"..
Novi crnogorski pravopis, koji je danas predstavljen, imaće 32 slova i zasnivaće se na principu "piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano", što je pozdravio Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje.
Gramatika i školski pravopis još nisu urađeni, javili su podgorički mediji.
Ministar prosvete Crne Gore Sreten Škuletić saopštio je da je potpisao rešenje kojim su ozvaničeni pravopis i pravopisni rečnik crnogorskog jezika, a što je ponudila posebna ekspertska grupa, pošto se ranije u vezi sa time podelio Savet za standardizaciju tog jezika.
Škuletić je na konferenciji za novinare rekao da je ekspertska grupa pravopis i priručnik dala u latiničnoj verziji, a uskoro će biti štampana i njihova ćirilična verzija.
Standardizovani crnogorski jezik ima dva nova slova, a to znači dva nova glasa, koji se pišu kao s i z latinicom, sa apostrofom iznad slova. To su, zapravo meke varijante glasova "š" i "ž".
U skladu sa time, reč kao "sjekira" i "sjutra", sada se, na osnovu pravila "Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano", mogu izgovarati i onako kako se to uglavnom govori u narodu u Crnoj Gori.
Takođe, usvojena je i varijanta po kojoj su u Pravopis ušli glasovi i slova "ć" i "đ", pa će se moći govoriti "ćerati i "tjerati", kao i "đed" i "đed"(d-j-e-d). U usvojenom Pravopisu crnogorskog jezika nije prihvaćen zahtev da se taj jezik arhaizira, niti su normirani lokalizmi i provincijalizmi.
Ekspertsku grupu za izradu Pravopisa i Pravopisnog rečnika crnogorskog jezika činili su profesori Josip Silić, Ljudmila Vasiljeva i Milenko Perović.
Crnogorski jezik je sastavni deo novoštokavskog jezičkog sistema, rekao je Perović, koji je objasnio da će lingvisticki "biti u pravu" i oni koji su "do sada izgradili kulturu ijekavskog srpsko-hrvatskog jezika i oni koji koji budu govorili i pisali po novom pravopisu".
"Išli smo na varijantu najšire moguće dubletizacije pravopisnih normi", rekao je Perović.
Prema rečima Perovića, slavisti će prihvatiti crnogorski jezik, a među njima "i razumni srpski lingvisti koji nemaju ništa protiv crnogorskog jezika".
"Da nema crnogorskog jezika, tvrde isti oni koji kažu da nema Crnogoraca, da nema Crne Gore kao države. Na sreću, postoje i Crnogorci i Crna Gora, a postoji i crnogorski jezik", rekao je Perović.
(Beta)
Gramatika i školski pravopis još nisu urađeni, javili su podgorički mediji.
Ministar prosvete Crne Gore Sreten Škuletić saopštio je da je potpisao rešenje kojim su ozvaničeni pravopis i pravopisni rečnik crnogorskog jezika, a što je ponudila posebna ekspertska grupa, pošto se ranije u vezi sa time podelio Savet za standardizaciju tog jezika.
Škuletić je na konferenciji za novinare rekao da je ekspertska grupa pravopis i priručnik dala u latiničnoj verziji, a uskoro će biti štampana i njihova ćirilična verzija.
Standardizovani crnogorski jezik ima dva nova slova, a to znači dva nova glasa, koji se pišu kao s i z latinicom, sa apostrofom iznad slova. To su, zapravo meke varijante glasova "š" i "ž".
U skladu sa time, reč kao "sjekira" i "sjutra", sada se, na osnovu pravila "Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano", mogu izgovarati i onako kako se to uglavnom govori u narodu u Crnoj Gori.
Takođe, usvojena je i varijanta po kojoj su u Pravopis ušli glasovi i slova "ć" i "đ", pa će se moći govoriti "ćerati i "tjerati", kao i "đed" i "đed"(d-j-e-d). U usvojenom Pravopisu crnogorskog jezika nije prihvaćen zahtev da se taj jezik arhaizira, niti su normirani lokalizmi i provincijalizmi.
Ekspertsku grupu za izradu Pravopisa i Pravopisnog rečnika crnogorskog jezika činili su profesori Josip Silić, Ljudmila Vasiljeva i Milenko Perović.
Crnogorski jezik je sastavni deo novoštokavskog jezičkog sistema, rekao je Perović, koji je objasnio da će lingvisticki "biti u pravu" i oni koji su "do sada izgradili kulturu ijekavskog srpsko-hrvatskog jezika i oni koji koji budu govorili i pisali po novom pravopisu".
"Išli smo na varijantu najšire moguće dubletizacije pravopisnih normi", rekao je Perović.
Prema rečima Perovića, slavisti će prihvatiti crnogorski jezik, a među njima "i razumni srpski lingvisti koji nemaju ništa protiv crnogorskog jezika".
"Da nema crnogorskog jezika, tvrde isti oni koji kažu da nema Crnogoraca, da nema Crne Gore kao države. Na sreću, postoje i Crnogorci i Crna Gora, a postoji i crnogorski jezik", rekao je Perović.
(Beta)
