Vodič za let u kosmos i boravak na drugim planetama, knjižica od 120 stranica, koju je još pre tri godine objavila američka vlada, nabraja pravila budućeg kosmičkog turizma kojih se mora pridržavati svaki budući putnik u svemir.
Razmišljate da svoj sledeći godišnji odmor provedete na Marsu ili Mesecu? Da obletite oko naše planete? Morate se, pre svega, upoznati sa detaljima šta sve potencijalni "kosmički turista" treba da zna o letu i boravku na drugoj planeti.Vodič za let u kosmos i boravak na drugim planetama, knjižica od 120 stranica, koju je još pre tri godine objavila američka vlada, nabraja pravila budućeg kosmičkog turizma kojih se mora pridržavati svaki budući putnik u svemir.
Pre nego što se krene na put van ovog sveta i vremena, kompanije koje organizuju "kosmičke ekskurzije" biće obavezne da učesnike svemirskog leta informišu o svim rizicima s kojima mogu da se suoče. Putnici će, takođe, morati da potpišu da su svesni i da prihvataju sve rizike putovanja.
Zakon, koji je još 2005. potpisao tadašnji američki predsednik Buš i koji bi trebalo da pomogne svemirskoj industriji da se dalje razvija uz "turističku ponudu", predviđa minimalno mešanje vlade i sugerira Federalnoj avioadministraciji da u narednih osam godina ne formuliše prestroga pravila za posadu i putnike. Sem, naravno, u slučaju da se dogodi nešto sa fatalnim ishodom zbog letelice ili procedure letenja.
Preporučuju se testovi fizičke spremnosti potencijalnih putnika, ali neće biti potrebni "ukoliko nije identifikovana neophodnost zaštite javne sigurnosti", navodi FAA u predloženim pravilima.
Putnici će, takođe, biti uvežbani kako da se ponašaju u slučaju nezgode, uključujući nagli pad pritiska u kabini, požar i pojavu dima, ali i kako da bezbedno napuste letelicu.
Zakoni koji regulišu privatne letove u kosmos postoje već izvesno vreme, ali nije postojala legalna jurisdikcija koja reguliše komercijalne letove ljudi.
Kalifornijski biznismen Denis Tito 2001. godine bio je prvi svemirski turista koji je ruskom svemirskom kapsulom sojuz odleteo do međunarodne svemirske stanice.
Godinu dana kasnije sličan podvig ostvario je južnoafrički Internet magnat Mark Šatlvort. Obojica su za svoj "izlet" platili po 20 miliona dolara.
Krajem 2005. je Greg Olsen, koji je napravio milione u tehnološkoj kompaniji u Prinstonu, Nju Džersi, postao treći svemirski turista koji plaća "trku" ka međunarodnoj svemirskoj stanici.
Više o kosmičkom turizmu pročitajte OVDE.
(FoNet)