Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić pokrenuo je ovih dana inicijativu u Bosni i Hercegovini kako bi se toj zemlji "vratio" izlaz na otvoreno more i to u Crnoj Gori.
"Dnevni Avaz" tako je objavio, pozivajući se na Mulićev rad da je 1936. godine uredbom ministra policije Kraljevine Jugoslavije područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu u sastavu tadašnje Zetske banovine.
Od tada, taj deo izlaza na otvoreno more pripao je Crnoj Gori, a sada se traži "povrat Sutorine, pokretanje zakonske procedure ili, eventualno, arbitraža za ispravku morske granice s Crnom Gorom".
"Područje Sutorine bilo je od 1382. do 1936., dakle 554 godine, u sastavu župe, nahija i kotara, odnosno Trebinjskog sreza, pa je povijesno pravo BiH na ovo područje neporecivo", smatra Mulić dodajući kako je važno da ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori.
"Avaz" podseća kako je do sada povrat Sutorine tražio i bivši gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević, a među imenima koji su se bavili Sutorinom bili su i Haris Silajdžić i Željko Komšić.
(MONDO/Foto: Boka Kotorska/Guliver/Getty Images)
Od tada, taj deo izlaza na otvoreno more pripao je Crnoj Gori, a sada se traži "povrat Sutorine, pokretanje zakonske procedure ili, eventualno, arbitraža za ispravku morske granice s Crnom Gorom".
"Područje Sutorine bilo je od 1382. do 1936., dakle 554 godine, u sastavu župe, nahija i kotara, odnosno Trebinjskog sreza, pa je povijesno pravo BiH na ovo područje neporecivo", smatra Mulić dodajući kako je važno da ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju Sutorine Crnoj Gori.
"Avaz" podseća kako je do sada povrat Sutorine tražio i bivši gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević, a među imenima koji su se bavili Sutorinom bili su i Haris Silajdžić i Željko Komšić.
(MONDO/Foto: Boka Kotorska/Guliver/Getty Images)
