Izjednačavanjem ćirilice i tenkova želi se da jedan civilizacijski prostor, a ne samo jedno pismo, budu poistovećeni s ratnim stradanjima i to 20 godina posle rata, kaže poslanik iz redova SDSS.
Na okruglom stolu o evropskoj višejezičnosti, Pupovac je upozorio da Srbi, Bosanci i Crnogorci, koji govore svojim materinjim jezikom, danas u Hrvatskoj reskiraju da budu diskriminisani.
Takva situacija u Hrvatskoj rezultat je totalitarne jezičke politike, nedostatka tolerancije, ali i sve teže privredne situacije, ocenio je on.
Povod ovog skupa bila je najnovija referendumska inicijativa o ćirilici, za koju je Stožer (Štab) za odbranu hrvatskog Vukovara, koji se bori protiv ćirilice, prikupio 650.000 potpisa.
Sa okruglog stola pod nazivom "Evropsko bogatstvo višejezičnosti: Quo vadis Croatia?", na Međunarodni dan ljudskih prava, pozvani su celokupna hrvatska javnost i politika da zaštite stečeni nivo prava manjina na svoj jezik i pismo.
Goran Beus Rihemberg iz Hrvatske narodne stranke referendumsku inicijativu o zabrani ćirilice nazvao je "cirkusom i iracionalnim pokušajem obračuna s delom identiteta jedne nacionalne manjine".
"Zabrinjavajuće i dramatične su informacije koje stižu iz Vukovara ukojem je danas teško biti i Srbin i Hrvat", ocenio je Eugen Jakovčić iz Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, pozvavši hrvatsku javnost, uključujući i Katoličku crkvu, na okretanje budućnosti, toleranciji i suživotu.
Aktivisti za ljudska prava upozorili su na važnost uvođenja građanskog i interkulturalnog obrazovanja mladih i još prisutnu stigmatizaciju i segregaciju dece koja pohađaju nastavu za manjine u Vukovaru.
Na skupu su učestvovali diplomatski predstavnici niza evropskih zemalja koji su, opisujući dobre prakse svojih zemalja, pokazali da su dvojezičnost i višejezičnost raširena i normalna praksa u Evropi i da je interkulturalnost osnovna odrednica evropskog identiteta.
Okrugli sto organizovala je građanska kampanja "SVI MI - Za Hrvatsku svih nas".
Kampanja je u svom "Apelu razuma - za Hrvatsku svih nas" upozorila da se "iskazivanjem netrpeljivosti prema nekoj manjini i simbolima njenog kulturnog identiteta ograničavaju sloboda, prava i sigurnost građana Hrvatske", prenela je agencija Hina.
Vukovarski štab je pokrenuo referendum kojim bi se upotreba manjinskog pisma dozvolila samo u sredinama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine polovinu stanovništva, a ne trećinu kao što je sada slučaj.
Gotovo čitava hrvatska politička javnost izrazila je protivljenje održavanju takvog referenduma, a najavljene su i ustavne promene koje bi sprečile održavanje takve vrste izjašnjavanja kojima se prava nacionalnih manjina redukuju.
