Dačić je naveo da je na radnom doručku konstatovano da će dodatnih 10 milijardi evra, novca privatnih finansijera i finansijskih institucija EU, biti obezbeđeno do 2020. godine za regionalne projekte na Zapadnom Balkanu.

Konferencija ministara spoljnih poslova Zapadnog Balkana I članica EU u Solunu bila je veoma uspešna i reafirmisan je princip da region bude integrisan u Uniju, izjavio je Dačić.

Prema njegovim rečima, sve članice EU su podržale takav stav, što znači da nema ni govora o tome da Unija ima politiku prekida proširenja.

Za nas je to bitno, jer je cilj Srbije da ostvari svoj plan i postane punopravna članica do 2020. godine, izjavio je Dačić.

On je dodao da je u razgovorima sa delegacijom Italije dogovorena poseta Rimu, po preuzimanju predsedavanja EU, kako bi se utvrdila dinamika otvaranja pregovaračkih poglavlja.

Dačić je pozvao EU da razmotri "izraženiju ekonomsku i finansijsku podršku regionu".

Dačić je naglasio da je punopravno članstvo u EU prvi prioritet nove Vlade Srbije koja je opredeljena da okonča pristupne pregovore do kraja svog mandata 2018 i očekuje da bi 2020. Srbija mogla da postane punopravna članica.

U raspravi na temu "2004-2014: Deset godna od proširenja i evropska integracija Zapadnog Balkana" Dačcić je istakao da u nastavku procesa proširenja EU Srbija očekuje da svaka zemlja napreduje prema učinku i prema ostvarenim reformama.

"Ne očekujemo 'gledanje kroz prste', ali takođe, smatramo i da bi bilo kontraproduktivno insistiranje na veštačkom ujednačavanju tempa evropskih integracija drzava aspiranata. Očekujemo da će države regiona nastaviti da podržavaju jedna drugu i da će očuvati trend solidarnog pristupa na putu evropskih integracija", rekao je Dačić.

Šef srpske diplomatije rekao je da je Srbija "spremna da se uhvati u koštac sa zahtevnim društvenim i ekonomskim reformama" i da veruje da će "novi pristup EU, koji je predvideo otvaranje najtežih poglavlja 23 i 24 na samom početku pregovaračkog procesa, doprineti bržoj transformaciji države i društva i ubrzanju pregovaračkog procesa".

Dačić je ocenio da je dosadašnji proces proširenja EU doprineo njenom prosperitetu i da su se "prilike u regionu značajno promenile od Solunskog samita iz 2003" kada je Zapadni Balkan dobio evropsku perspektivu, ali da ga "brinu glasovi i ideje" da je neophodno usporavanje daljeg proširenja Unije.

"Zahvaljujući evropskoj perspektivi, sva otvorena pitanja u regionu – od pitanja vezanih za izbeglice, do graničnih i drugih problema – rešavaju se dijalogom. U tom smislu, evropska perspektiva je suštinski doprinela unapređenju regionalne saradnje, koja se ostvaruje kroz učešće u brojnim regionalnim inicijativama", rekao je Dačić.

Evropska perspektiva, prema Dačićevim rečima bila je i ključni faktor koji je omogućio uspeh dijaloga Beograda i Prištine, što pokazuje da politika proširenja i dalje predstavlja snažnu motivacionu snagu na Zapadni Balkan.