U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je održan parastos žrtvama hrvatske vojno-policijske akcije Oluja.
Parastosu su pored velikog broja rađana prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i zamenik gradonačelnika Andreja Mladenović.
Parastos je služio vladika Jovan Slavonski, a nakon toga položeni su venci na spomen-ploču stradalim Srbima u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije od 1990. do 2000. godine.
Nebojša Stefanović izjavio je danas da godišnjica vojno-policijske akcije Oluja nije prilika za slavlje.
"Ne želimo da gledamo u tuđe dvorište, ali svakako smatramo da ovo nije prilika da neko slavi progon svojih građana. Mi ne želimo da delimo lekcije, ali je to svakako prilika da se ova poruka uputi i to je na nekim drugima da razmišljaju'', rekao je Stefanović novinarima nakon parastosa.
On je istakao da je dan kada se obeležava godišnjica progona Srba iz Hrvatske "težak i tužan" dan dodajući da Srbija mora da povede računa o tim ljudima kako bi se ostvarila njihova prava.
''Moramo da razmišljamo o ovom narodu kako da ih još bolje integrišemo, kako da im obezbedimo njihova prava na imovinu, povratak onima koji to žele, a onima koji su odlučili da se ovde trajno nastane da obezbedimo da imaju više posla i sve ono što imaju svi drugi građani Srbije'', rekao je Stefanović.
Parastosu je prisustvovao i predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta, koji je od međunarodne zajednice da se Hrvatskoj zabrani obeležavanje Oluje.
''Naše koalicija je zatražila od međunaodne zajednice da traži od Hrvatske da ne slavi progon Srbe, da se procesuiraju svi odgovorni za zločine protv Srba, da se reši pitanje nestalih i vrate oduzata prava, kao i da se obezbede uslovi za održiv povratak proteranih Srba'', rekao je Linta dodajući da je sa područja
Hrvatske za vreme rata proterena više od pola miliona Srba.
Kako je rekao, od tog broja trenutno više od 300.000 živi u Srbiji, više desetina hiljada širom sveta, a svega oko 50.000, uglavnom starijih ljudi, se vratilo na svoja ognjišta.
''Proterani Srbi, ali i Srbi povratnici se suočavaju sa velikim brojem problema -pitanjem nestalih lica, nije rešeno pitanje obeštećenja porodicama žrtava, sudski postupci dugo traju i visoki su troškov parnica'', rekao je Linta i dodao da u Hrvatskoj nema političke volje da se ekshumiraju posmrtni ostaci Srba koji se nalaze na poznatim grobnim mestima,
Poseban problem, kako je rekao je i veliki korpus oduzetih imovinskih, stečenih prava - imamo 40.00 oduzetih stanarskih prava, više od 50.000 penzionra kojima se duguju zaostale neisplaćene penzije...
ČINJENICE O OLUJI
Danas se, naime, navršava 19 godina od početka hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja" u kojoj je, prema podacima dokumentacionog centra "Veritas", poginulo i nestalo 1.853 Srba, a proterano najmanje 220.000 stanovnika nekadašnje Republike Srpske Krajine.
U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.
Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.
Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.
Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 dece.
Komandant Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko izjavio je u avgustu 2001. zagrebačkom Jutarnjem listu da je on autor plana akcije "Oluja" i da je vojni vrh s tadašnjim predsednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom tu operaciju pripremao dve godine.
Optužnicu protiv Bobetka Haški tribunal otpečatio je 2002, ali ga hrvatske vlasti nisu izručile tom sudu i on je do smrti 29. aprila 2003. sve vreme bio u zagrebačkoj bolnici.
Portparol Stejt departmenta Ričard Baučer izjavio je 2002. da su SAD imale određena saznanja da su pripreme za akciju "Oluja" u toku, ali da nisu bile "umešane u planiranje ili izvođenje te operacije". To je ponovio i bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu.
U maju 2007. Galbrajt je u intervjuu hrvatskoj televiziji rekao da veruje da su hrvatske vlasti bile umešane u zločine.
"Niko ne može poreći da su se zločini nakon 'Oluje' dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio sprečavanje povratka Srba", rekao je Galbrajt.
Četiri godine kasnije Galbrajt je toj televiziji, pored ostalog, rekao da je on 1. avgusta 1995. preneo poruku svoje vlade tadašnjem predsedniku Tuđmanu da se ne protivi vojnoj operaciji Hrvatske.
"No jasno sam pritom upozorio Tuđmana da se moraju zaštititi srpski civili, ali se on na ta upozorenja oglušio", rekao je Galbrajt u izjavi toj televiziji i istakao da SAD nisu odobrile operaciju čiji je cilj bio proterivanje srpskog stanovništva".
Za vreme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, tvrdeći da je reč o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske bio je da nije
bilo razloga da Srbi koji nisu bili umešani u ratna dejstva napuste to područje.
U međuvremenu su hrvatske vlasti prihvatile saradnju i Haškom sudu su dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i nakon vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja".
Tužilaštvo haškog Tribunala odustalo je od podizanja optužnica protiv generala Petra Stipetića koji je komandovao vojnim akcijama u sklopu operacije "Oluja" i Mirka Norca koji su saslušani u statusu osumnjičenih.
Norac je u Hrvatskoj ranije osuđen na 12 godina zatvora, što je kasnije smanjeno za godinu dana, zbog likvidacije najmanje 50 srpskih civila na području Gospića i Karlobaga 1991, a u maju 2009. osuđen je na sedam godina zatvora za ratne zločine nad civilima u vojnoj akciji Medački džep 1993. godine.
Vrhovni sud Hrvatse potvrdio je oslobađajuću presuda za isti zločin bivšem generalu Rahimu Ademiju.
Hrvatska vlada je početkom jula 2003. saopštila da je primila izveštaj državnog tužioca o krivičnim prijavama i postupcima protiv izvršilaca zločina nakon vojne akcije "Oluja". Optužene su 3.792 osobe, a protiv većine su donete presude.
Aprila 2011. Hrvatska radio-televizija (HRT) objavila je podatke Državnog tužilaštvg Hrvatske (DORH) da su tokom i neposredno posle "Oluje" počinjena 24 ratna zločina u kojima je ubijeno 156 osoba, kao i da je za te zločine procesuirano samo deset bivših pripadnika hrvatske vojske i policije.
Više nevladinih organizacija iz Hrvatske je, takođe, u aprilu 2011. podsetilo na nekažnjene zločine tokom i posle akcije "Oluja" kada je, kako navode, ubijeno više od 600 civila.
Haški Tribunal je jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine koji je bio komandant te operacije.
Gotovina je od tada bio u bekstvu sve do hapšenja u Španiji 7. decembra 2005, kada je izručen Tribunalu.
Godinu dana ranije tom sudu su se predala druga dvojica generala, Ivan Čermak i Mladen Makrač, koji su optuženi za progon, deportacije i prisilno premeštanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana dela i okrutan tretman tokom i nakon operacije "Oluja".
Aprila 2011. Gotovina je osuđen na 24, a Mladen Markač na 18 godina zatvora, dok je general Ivan Čermak oslobođen krivice.
U presudi Anti Gotovini haški Tribunal utvrdio je da je operacija "Oluja" u leto 1995. bila udruženi zločinački poduhvat na čelu s predsednikom Franjom Tuđmanom, smišljen da protera srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, što je bio navod optužnice.
U novembru 2012. Apelaciono veće Haškog tribunala oslobodilo je hrvatske generale Ante Gotovinu i Mladena Markača krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995. poništivši prvostepenu presudu, nakon čega su oni pušteni iz pritvora.
Prema konačnoj presudi operacija Oluja nije bila udruženi zločinački poduhvat u cilju proterivanja Srba iz Kninske krajine.
Oslobađanjuća presuda izazvala je euforiju u Hrvatskoj, a hrvatski gradovi su se utrkivali u dodeljivanju titule počasnog građanina Anti Gotovini.
U Srbiji je ta presuda izazvala šok i razočaranje, a predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić je izjavio da je reč o selektivnoj pravdi i da je taj sud izgubio svaki kredibilitet. Vlada Srbije je odlučila da saradnju sa haškim
Tribunalom svede na tehnički nivo.
Glavni tužilac haškog Tribunala Serž Bramerc, takođe, je izrazio razočarenje tom presudom, a bivša glavna tužiteljka tog suda Karla Del Ponte je izjavila da je "šokirana oslobađajućom presudom Gotovini i Markaču i istakla da oseća punu solidarnost sa srpskim žrtvama nad kojima je počinjen zločin".
Bivši predsednik Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je, pri kraju svog mandata, da su Srbi iz Hrvatske najveće žrtve proteklog rata jer su se povlačili zajedno s vojskom i u Hrvatskoj ostavili sve što su imali.
Predsednik Hrvatske Ivo Josipović je uoči 15. godišnjice "Oluje" izjavio da žali zbog žrtava u toj vojno-policijskoj akciji ali da samu akciju niko ne sme da dovodi u pitanje.
U maju ove godine u Zagrebu je saopšteno da su identifikovani posmrtni ostaci 19 osoba srpske nacionalnosti ekshumiranih iz zajedničkih gronica u nekoliko hrvatskih županija, pronađenih posle akcije "Oluja".
Iz registrovanih grobnica na teritoriji Hrvatske, od 2001. do 2013. ekshumirani su posmrtni ostaci 1.035 žrtava srpske nacionalnosti stradalih u akcijama hrvatske vojske i policije "Bljesak" i "Oluja".
