• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kostić: Štampanjem para Srbija može da ubrza rast

Izvor Tanjug

Srbija bi trebalo da sledi primer Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država i da štampanjem novca pokuša da ubrza ekonomski rast, izjavio je vlasnik MK Grupe Miodrag Kostić.

 Miodrak Kostić: Štampanjem novca do bržeg ekonomskog rasta Izvor: MN Press

Izvor: MN Press

"Nema nam izlaska iz krize na brži način, nego da i mi štampamo novac, što je zapravo druga reč za kvantitavno olakšavanje koje sada primenjuje EU", rekao je sinoć Kostić na tribini "Kostić pita Montgomerija - Montgomeri pita Kostića", u organizaciji poslovne škole Kotrulji (Cotrugli).

On je rekao da, kada to spomene nekome u Srbiji ko donosi odluke u finansijskom sektoru, taj neko obično kaže - "ne, ne, to je hiperinflacija".

"I ne sačekaju da završim i da im objasnim zašto to mislim", rekao je Kostić.

Prema njegovim rečima, ako bi se u Srbiji štampao novac, ključno pitanje bi bilo kako da se kontrolišete gde će se trošiti.

"Ako bi taj novac bio potrošen na povećanje penzija, to bi bila katastrofa. Međutim, ako se potroši na poljoprivredu, energetiku, obnovljivu energiju... odnosno ako bi se tim novcem podržala domaća industrija i investicije, ne verujem da bi to bio problem. Naprotiv, to bi pomoglo srpskoj ekonomiji da brže raste", rekao je on.

Kostić je istakao da je takozvano kvantitativno olakšavanje, odnosno štampanje novca bilo rešenje za SAD, sada to primenjuje EU i zapitao zašto onda ne bi bilo rešenje i za Srbiju.

"Ako je izlaz iz krize u SAD pre svega baziran na kvantitativnom olakšavanju, a Evropa je kao baka gledala i čekala šta će tamo da se dogodi, pa je nakon dve izgubljene godine na kraju našla i sopstveni izlaz iz krize u 'kvantita izingu' i to rade danas - zašto mislite da je drugačije u Srbiji", konstatovao je Kostić i dodao da su kvantitativnom olakšavanju pribegle i Kina, Japan, Južna Koreja.

Komentari 11

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

joca

Nekome zafalise.pare za poljoprivredu i td. Pa da mu drzava malo da. Koje srece kad bi on sam mogao da stampa.

Marko

@Homer Plivajuci kurs je bolje rešenje od fiksnog za privrede koje su izlozene spoljnim sokovima kao sto je nasa, i u slucaju recesije. Kad imas plivajuci kurs onda ekonomija ne moze da bude zavedena nekim nerealnim obecanjima i ocekivanjima nego koliko je drzava i CB spremna da ublazava posledice krize. Ne bi Srbija sad imala dug od skoro 80% BDP-a da je na snazi bio plivajuci kurs. Kompanije se ne bi zaduzivale toliko. Predizborna godina je cudo, to su ta nerealna ocekivanja, gde mislis ako je ta godina, da ce se kurs odrzati na istom nivou. Ne samo BIH, nego i Slovenija dok nije usla u EU, Crna Gora, Litvanija, Bugarska. Sve one su imale nizu stopu inflacije od Srbije ali objasnjenje ti stoji gore.

M.MMM

Kao diplomirani ekonomista, znam da bilo kakvo stampanje novca, moze izazvati samo novu i jaku inflaciju, bez obzira na namenu stampanja. Iako fluktrirajuci kurs vise odgovara budzetu i NBS-u, kao uvoznicima i izvoznicima, kao i iz mnogih drugih monetarnih faktora. Ali zbog silnih turbulencija na deviznom trzistu, cilj je da inflacija i bude minimalna. Najbolja odluka bi bila da se kurs fiksira i da najvise odgovara gradjanima. Fiksiranje kursa bi smanjilo devizne rezerve, ali bi uvelo red u ekonomiju, stabilizovalo trziste i postavile nas ka usmerenju da u buducnosti imamo jaku valutu. Bilo bi dobro fiksirati kurs u odnosu na svajcarski franak, dolar, evro ili ostale jake valute, dok sam kurs domace valute bude jak. Odnosno jak dinar samo odgovara jakoj drzavi. Jak dinar bi trebao da bude cilj drzave, jel upravo taj dinar stampala drzava, odnosno centralna banka. Setimo se Avrama i jakog dinara, koji je oporavio ekonomiju tadasnje Jugoslavije.

special image