Ovako za "Večernje novosti" priča Dušan Mrđenović, "prvi komšija" bivše kasarne JNA u selu Matijevići kod Dvora na Uni, koja je jedna od lokacija na kojoj bi mogao da bude skladišten opasni otpad.

Dušan, pomalo šeretski ali s neskrivenom gorčinom, kaže kako uređuje mesto gde će graditi apartman u sklopu kojeg bi kao posebna pogodnost bila besplatna hemoterapija, aludirajući na radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane "Krško", koji bi se mogao odlagati tu, u neposrednoj blizini njegove kuće, na obroncima Trgovske gore.

"Šalu na stranu, ali svi smo ovde u strahu od tog zla, i Srbi i Hrvati, ali nas nema mnogo, pa se sad najviše uzdamo u komšije iz Bosne, preko Une, koji sve više dižu glas da će nas spasti ove pošasti", kaže Mrđenović.

Kao sladište je "markirano" nekadašnjeg glavno skladište Pete (Zagrebačke) armijske oblasti JNA.

"Kasarna je pre rata bila ogromno skladište, ima tri nivoa ispod zemlje, gde se kamioni mogu okretati", pokazuje lokaciju Mrđenović, koji ističe da je najveći paradoks što bi se otpad odlagao blizu sela koje je najgušće naseljeno u celoj opštini Dvor na Uni.

Ogorčeno kaže da Hrvatska ovako želi "da ubije tri muve jednim udarcem": reši se opasnog otpada, preostalih Srba na ovom području, koji čine dve trećine stanovništva, ali i dela Hrvata koji su ovde došli iz Posavine.

Zamenik načelnika opštine Dvor na Uni Miloš Mrkobrada pojašnjava da Hrvatska ima rok do 1. avgusta da odredi gde će biti lokacija za skladištenje dela radioaktivnog otpada iz "Krškog" (zajedničke nuklearne elektrane sa Slovenijom) i sveg medicinskog otpada iz cele Hrvatske.

RADIOAKTIVNA "OLUJA"

"Hrvatska je proterala na hiljade Srba iz ovih krajeva u 'Oluji', a sada i ono malo Srba što je tamo ostalo, zajedno sa nama u Novom Gradu, žele da potruju", smatra Jelena Vuković iz Novog Grada, mlada volonterka koja prikuplja potpise peticije sugrađana koji kažu "ne" odlaganju radioaktivnog otpada. Njen sugrađanin Rajko Jelisavac takođe ne može da se otme utisku da su sve lokacije koje su u opticaju za odlaganje otpada: Dvor na Uni, Moslavačka gora, Psunj i Papuk, mesta gde su i ono malo meštana koliko ih ima - Srbi.

Jedna od lokacija je i Trgovinska gora u opštini Dvor na Uni, a ono što, nažalost, ovu opštinu "preporučuje" jeste mali broj stanovnika na velikom području, svega 10 stanovnika po kvadratnom kilometru. Međutim, odmah preko Une, ne dalje od 2,5 kilometara odavde u Republici Srpskoj je Novi Grad, sa blizu 30.000 stanovnika, a opasnosti su izloženi i obližnji Bužim, Bosanska Krupa i Cazin u Federaciji BiH.

Zbog toga su, kako je "Novostima" rekla načelnica opštine Novi Grad Snježana Rajilić, obavestili sve nadležne institucije, navodeći da je stanovništvo u velikom strahu, jer se brojni potoci sa Trgovske gore ulivaju u Unu, gde se nalazi zona vodosnabdevanja grada.


"REŠENJE NIJE KONAČNO"

Lokacija "Čerkezovac" kraj Dvora na Uni samo je jedna u nizu onih koje bi mogle da budu mesto odlaganja radioaktivnog otpada iz nuklearke u Krškom, ali nema govora da je već izabrana. Tek sledi komplikovan i dug proces izbora lokacije koji će, po rečima Saše Medakovića, upravnika Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu bezbednost u Zagrebu, biti krajnje otvoren.

"Izbor lokacije je kompleksan postupak, koji uključuje niz učesnika i pre bilo kakve odluke ili ozbiljnih ulaganja u ispitivanje lokacije pozvana je i lokalna zajednica da se uključi i dobije sve informacije", kaže za "Novosti" Saša Medaković.

Do potencijalne lokacije "Čerkezovac", kraj Dvora, tvrdi Medaković, došlo se posle selekcije koja je izvršena osamdesetih godina prošlog veka i koja je ukazivala na to da je šire područje Trgovske gore sa tehničkog aspekt potencijalno odgovarajuće za izgradnju deponije radioaktivnog otpada. Dodatno, u ovom području se nalazi skladišno-vojni kompleks "Čerkezovac" koji je u državnom vlasništvu, koji već skladišti opasne stvari.