Pored toga, kada je u pitanju naplata komunalnih potraživanja, novi zakon predviđa da će ulaganjem prigovora sudu građani odložiti izvršenje, odnosno prinudnu naplatu, do sudske odluke o njihovom prigovoru, što do sada nije bio slučaj jer prigovor nije odlagao izvršenje.

Zbog ukidanja paralelne nadležnosti, sud će sprovoditi samo četiri vrste izvršnih postupaka, za koje će biti isključivo nadležan i u te postupke se neće uključivati javni izvršitelji, rekla je Tanjugu član radne grupe za izradu novog Zakona izvršitelj Mirjana Dimitrijević.

Ona je ukazala da, kao i do sada, u isključivoj nadležnosti suda ostaje izvršenje odluka o oduzimanju, predaji i viđanju dece odnosno odluke iz porodičnog prava i nasilja u porodici, kao i odluke povodom vraćanja zaposlenih na rad.

Pored toga, novi Zakon sudu isključivo ostavlja postupak izvršenja obaveze činjenja, nečinjenja ili trpljenja - odnosno onih sudskih odluka kojima se dužnicima nameće određena zabrana nekog ponašanja.

"Najveći broj tih slučajeva se odnosi na zaštitu od smetanja poseda. Ti predmeti su do sada mogli da se podnose i javnim izvršiteljima, ali sada njihova nadležnost prestaje", ukazala je Dimitrijević.

Ona je istakla da Zakon uvodi i novi pravni institut u naš sistem koji će biti u isključivoj nadležnosti suda, a to je - zajednička prodaja nepokretnosti i pokretnih stvari vezanih za tu nepokretnost.

"Sva ostala izvršenja pa čak i odluka iz postupka obezbeđenja privremenih i prethodnih mera prelazi u isključivu nadležnost javnih izvršitelja", ukazala je Dimitrijević.

Prema njenim rečima, sud prestaje da bude nadležan za samu fazu sprovođenja izvršnog postupka.

To znači da - kada sud donese rešenje o izvršenju svaki izvršni postupak mora da se nastavi pred konkretno određenim - mesno nadležnim javnim izvršiteljem, koga je izvršni poverilac dužan da označi u predlogu za izvršenje.

Ako izvršni poverilac propusti to da uradi sud će mu odbaciti predlog za izvršenje, napomenula je Dimitrijević.

Takođe je ukazala da veoma velika ovlašćenja i nadležnosti javnih izvršitelja u fazi sprovođenja izvršenja, odnosno sva ona pitanja o kojima je sud odlučivao po prethodnom zakonu, sada prelaze u nadležnost javnih izvršitelja.

"Zakon je predvideo da će javni izvršitelji o tim pitanjima odlučivati rešenjem protiv kojeg će moći da se izjavi pravni lek - žalba nadležnom sudu, čime je obezbeđena sudska kontrola rada javnih izvršitelja, a ispoštovao ustavno pravo građana na pristup sudu", naglasila je Dimitrijević.

Po žalbi na rešenje javnih izvršitelja će, kako je ukazala, odlučivati drugostepeni sudovi - viši sudovi i Privredni apelacioni sud kada je u pitanju privredna materija.

Osim žalbe, kao pravnog leka, u izvršnom postupku postoji i prigovor koji će se ulagati na veći broj odluka javnog izvršitelja tročlanom veću prvostepenih sudova, napomenula je Dimitrijević.

Kada je reč o postupcima naplate komunalnih usluga, kao što su neplaćena struja, voda, telefoni i drugo, za koje su i do sada izvršitelji bili isključivo nadležni, novina za građane je to što će prigovor prvostepenom sudu na rešenje o izvršenju javnog izvršitelja odlagati samo izvršenje, odnosno prinudnu naplatu potraživanja.

Dimitrijević je precizirala da neće moći da se krene u izvršenje i prinudnu naplatu tog duga, pre nego što sud odluči o prigovoru izvršnog dužnika.

Do sada je kako je podsetila, komunalno preduzće podnosilo izvršitelju predlog za izvršenje, a on je donosio zaključak i odmah pristupao naplati, te se nije čekala odluka suda o prigovoru dužnika ukoliko je izjavljen.

"Sada će dužnici moći da se potpuno zaštite pred sudom od eventualno neosnovanih pokušaja naplate onoga što ustvari ne duguju", naglasila je član Radne grupe za izradu novog Zakona.

Dimitrijevićeva je takođe ukazala da će javni izvršitelji prema novom Zakonu morati da imaju položen pravosudni ispit kao uslov za imenovanje i obavljanje profesije, imajući u vidu povećanje ovlašćenja, jer na njih prelazi deo sudske nadležnosti - oni će donositi rešenja i odlučivati o jako bitnim pitanjima u samom postupku.

Ova odredba nije sporna za nove javne izvršitelje koji će ubuduće biti imenovani, međutim ona daje rok već imenovanim izveršiteljima u kojem da moraju da polože pravosduni ispit, jer ukoliko to ne učine biće razrešeni.

"O tome će konaču reč dati Ustavni sud, jer je uvek nepopularna retroaktivna primena bilo kog novog zakona. Kolege koje su imenovane za izvršitelje nisu krivi što nisu imali pravosudni ispit, jer nisu ni morali da ga imaju po ranijem zakonu", naglasila je Dimitrijević.

Inače, kako je ukazala, dodavanje prefiksa "javni" uz dosadašnji naziv izvršitelj je učinjeno kako bi se naglasila javno-pravna komponenta ove pravosudne profesije.

"Javni izvršitelj vrši javna ovlašćenja, država mu poverava deo vlasti. To što on posluje u formi preduzetnika i nije na budžetu države je od manjeg značaja. Njegova osnovna uloga je da obezbedi primenu zakona i vladavinu prava", istakla je Dimitrijević.

Pored javnih izvršitelja u Srbiji ima i sudskih izvrsitelja, koji će sprovoditi izvršenja četiri pomenute vrste izvršnog postupka koji će biti u isključivoj nadležnosti suda.

U Srbiji trenutno ima 235 izvršitelja koji imaju preko 1.700 zaposlenih, dok je u sudovima na tome angažovano oko 800 ljudi.

Prvi profesionalni, ubuduće javni izvršitelji, u Srbiji su počeli sa radom u junu 2012. godine.